Zloglasni Bayraktari, Switchblade i Orioni: Kakav utjecaj dronovi zapravo imaju na rat u Ukrajini?

Hitac za hicem pogađa rusku raketnu bateriju skrivenu kod svjetionika na otoku Zmija, stijeni na Crnom moru 35 km od ukrajinske obale.

Montirani video, koji je objavila ukrajinska vojska, prikazuje napad i njegove posljedice – sve preuzeto s bespilotne letjelice Bayraktar TB2 turskog dizajna.

Do tada su dokazi o TB2 – dronu ubici s daljinskim upravljanjem s dometom do 190 milja – uglavnom nestali iz sukoba. Pretpostavka je bila da je oboreno tih dvadesetak koje je Ukrajina kupila od Turske i da je Ankara, ne želeći uznemiriti Rusiju, odbila isporučiti više.

Ipak, bitka za kontrolu nad Zmijskim otokom sugerirala je da se slika promijenila. Dan kasnije, još jedan TB2 video, popraćen uzburkanom muzikom tipičnom za ova propagandna izdanja, pokazao je uništenje desantne letjelice; dan nakon toga, obaranje helikoptera Mi-8 dok su se ruske trupe iskrcavale.

Smrt iz daljine, prikazanana video snimku na društvenim mrežama.

Zrakoplovna analitičarka, Amelia Smith, primijetila je da jedan od snimaka drona pokazuje da dron ima novu registraciju: T253 – koji prije nije viđen u Ukrajini. Primijećen je kako se testira krajem marta oko proizvodnog pogona za testiranje u Turskoj, što sugerira da je ovdje riječ o novoj isporuci, možda dijelu nove serije.

Sedam dana kasnije, Rusija je saopštila da je u bici za Zmijski otok oborila devet bespilotnih letjelica TB2, koje su koštale negdje između milion i dva miliona dolara, plus nekoliko drugih letjelica bez posade. Iako je tu tvrdnju teško provjeriti, kontrola nad teritorijom se još uvijek osporava, zbog svih snimljenih udara, piše Guardian.

TB2 su očito vojno učinkoviti – i koriste se za svu njihovu propagandnu vrijednost. Ali nije očito da li su odlučujuće oružje u ratu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u aprilu je rekao: “Uz dužno poštovanje prema Bayraktaru i svakom hardveru, reći ću vam, iskreno, ovo je drugačiji rat.”

11-sedmični sukob – u kojem je ruska invazija zastala nakon što je zauzela veći dio južne obale i dio istoka zemlje – postao je, od neuspjelog pokušaja zauzimanja Kijeva, uglavnom bitka tenkova i artiljerije u kojoj obje strane razmjenjuju tešku i često nenavođenu vatru dok se bore na sve manjim količinama teritorija.

Ovo ne znači da su dronovi nebitni. Međutim, to djelomično odražava stvarnost da za obje strane veće naoružane bespilotne letjelice – TB2 s ukrajinske strane i najbliži ruski ekvivalent, dron Orion – nisu bile prisutne u velikom broju i da ih nakon eliminacije nije lako zamijeniti.

Sam Bendett, stručnjak za bespilotne letjelice iz istraživačkog centra američkog Centra za pomorske analize, rekao je da je ukrajinska vojska iskoristila činjenicu da Rusija nije kontrolirala sav zračni prostor i da nije imala stalnu odbranu od elektroničkog ratovanja “s nekim vrlo preciznim i značajnim udarima”. No, dodao je: “Ono što je potrebno iz njihove perspektive jest učiniti to u mnogo većem obimu.”

Rusija je znala da se treba suprotstaviti TB2 iz rata između Armenije i Azerbajdžana 2020. u Nagorno-Karabahu, u kojem je Azerbajdžan koristio turske bespilotne letjelice kako bi nokautirao armenske tenkove ruske proizvodnje i stekao odlučujuću prednost.

Moskva je dugo zaostajala u tehnologiji bespilotnih letjelica, rekao je Douglas Barrie, zrakoplovni analitičar s Međunarodnog instituta za strateške studije. “Rusija mora nadoknaditi zaostatak. Oni su nedovoljno ulagali u ovo područje od ranih 1990-ih, baš kao što su nedovoljno ulagali u cijelosti”, rekao je.

Moskva je u martu počela raspoređivati borbene bespilotne letjelice Orion u Ukrajini, nakon čega su gotovo odmah uslijedila izvještaji da je jedna oborena. “U rat su ušli s ograničenom zalihom, što je posljedica odluka donesenih prije mnogo godina; možda s dva ili tri tuceta Oriona, umjesto da imaju veći broj”, rekao je Bendett.

Ukrajina je odmah iskoristila priliku pokušavajući demonstrirati domaću prirodu ruskih bespilotnih letjelica: snimci rastavljanja oborenog izviđačkog drona Orlan 10 pokazuju da se oslanja na potrošački Canon DSLR fotoaparat s ključnim gumbima zalijepljenim na svoje mjesto i, spremnik goriva, dijelovima boce za vodu, uključujući gornji dio koji se navija.

“Nijedan originalni dio” nije napravljen u Rusiji, zaključuju Ukrajinci u videu, a stvarna cijena drona procijenjena je na 3000 dolara, a ne na službenu cijenu od 80.000 do 120.000 dolara. Vjerovatno je to razumna procjena, ali u stvarnosti, čak su se i turski dronovi TB2 oslanjali na gotove komponente kako bi smanjili troškove i povećali tempo proizvodnje.

U međuvremenu, kako rat postaje sve iscrpljiviji, a naoružani dronovi obarani s neba, novi dronovi dolaze u prvi plan. SAD je pristao isporučiti Ukrajini najmanje 700 manje sofisticiranih jednokratnih ili kamikaza bespilotnih letjelica Switchblade 300 i 600, s dometom od šest ili 25 milja, lebdećih streljiva koje mogu kružiti nebom, a zatim zastrašujućom silinom i preciznošću pogoditi svoju metu.

Sklopke su počele stizati na crtu fronta – ukrajinski video od prije sedam dana navodno prikazuje rusku poziciju pogođenu odozgo, praćeno vojnicima koji bježe u teroru. Ali opet, iako se čini da je broj kamikaza dronova velik, zalihe bi se mogle brzo iscrpiti kako se rat nastavlja.

Profesor Peter Lee, stručnjak za bespilotne letjelice na Univerzitetu Portsmouth, rekao je da je u ratu u kojem “nijedna strana nema kontrolu nad nebom” najznačajnija upotreba dronova umjesto toga bila “prikupljanje obavještajnih podataka i svjesnost situacije – upravo ono za šta su avioni prvi put korišteni prije 100 godina”.

Svaka je strana intenzivno koristila jednostavne, komercijalno dostupne bespilotne letjelice za izviđanje, s videozapisima koji su često objavljeni u javnosti, kao što je montirana montaža snimka ruske oklopne kolone u zasjedi u Brovaryma, istočno od Kijeva, u martu. Snimke artiljerijskog granatiranja dronom, napada na oklopna vozila i drugih borbi s obje strane postale su rutinsko obilježje rata.

Tolika je potražnja za jednostavnim dronovima s kamerama da je kineski DJI, najveći svjetski proizvođač, u aprilu odlučio obustaviti prodaju svojih dronova jednostavnih za korištenje Ukrajini i, što je još iznenađujuće, Rusiji – iako je nejasno hoće li zabrana imai smislen učinak. Jedan stručnjak je procijenio da Ukrajina na bojnom polju upravlja s čak 6000 izviđačkih dronova.

“Dronovi nisu tehnologija koja će vam donijeti pobjedu u ratu”, rekao je Lee. “Ali oni su tehnologija koja omogućuje rat, a ono što smo vidjeli jest da Ukrajina reagira na brži i agilniji način.”

(Raport)