„Neka osmorka razgovara sa SDA. Neka probaju to riješiti. Ja ne želim učestvovati ni u tome. Neka stranci otpetljaju taj čvor. Od tih osam pet je stranaka ispalo iz SDA“, kazao je.

 

 

Član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić bio je gost večerašnjeg izdanja Face TV kao politička ličnost godine.

 

 

On je govorio o formiranju vlasti, zašto ne vjeruje u projekat osmorke, zahtjevima stranaca, ali i ugroženosti države o kojoj bi da odlučuju Zagreb i Beograd.

 

 

Iako je i sam rekao da je možda četiri puta u Predsjedništvu BiH puno, dodao je da je razlog za to što stalno mora nešto da brani.

 

 

„To je bio razlog zašto sam ušao tri puta u tu priču. Kad sam prvi put ušao bila je drugačija situacija“, kaže Komšić.

 

 

On je kazao da su se odnosi međunarodne zajednice prema BiH promijenili kao i nekih zemalja.

 

 

Dodao je da su u sporazumu koji je osmorka potpisala sa HDZ-om navedene i izmjene Izbornog zakona u skladu sa presudom Ustavnog suda.

 

 

„To je očito jedna presuda Ljubić, a ona je davno implementirana. I taj nesretni Schmidt kad je nametnuo izmjene rekao je da je ta presuda za njega završena“, kazao je.

 

 

Na pitanja o aktuelnoj uspostavi vlasti Komšić je kazao da je cilj „srušiti SDA i to kako kažu „ovakvu SDA““.

 

 

„Ja brinem o tome šta će biti ko god bio vlast. DF i ja lično smo detektovani kao kvarioci cijele te idile oko priče oko izbornog zakona, mi smo ti koji smo dosadni sa građanskom državom, mi smo dosadni sa nekim idealima, mi kvarimo taj pragmatični dogovor „drži vodu dok majstori odu“.

 

 

Na pitanje je li DF sa SDA Komšić je kazao da nisu.

 

 

Na direktno pitanje zašto ne bi dali taj odlučujući glas osmorki Komšić je odgovorio konztrapitanjem „zašto bih“.

 

 

„Šta treba da ih častim. Kako ću dati kad ne vjerujem u taj projekat. Mislim da će to loše završiti. Mogu probati ionako kažu da će im Schmidt dati. Eto rekli su pomoći će Schmidt, pa eto neka pomogne. Ali taj potez opasan je i po Schmidta.

 

 

Zašto bi DF spašavao Schmidta. I rekao sam mu nametnite izborni zakon, ali vi snosite posljedice tog poteza. I sad kad su na velika zvona objavili da su riješene blokade, vidimo da ništa nije riješeno. Oni misle da smo mi bukve Bosanci. Blokade su stvar političke volje, blokadu u FBiH je izazvao HDZ. Svi to znamo“, pojasnio je Komšić.

 

 

Govoreći o osmorci ističe da je to „nasilu sklepan projekat, puno ljudi u igri, tu prirodno mora doći do konflikta i sukoba.“ Čak je dao i rješenje osmorci kako da uspostave vlast.

 

 

„Neka osmorka razgovara sa SDA. Neka probaju to riješiti. Ja ne želim učestvovati ni u tome. Neka stranci otpetljaju taj čvor. Od tih osam pet je stranaka ispalo iz SDA“, kazao je.

 

 

Na pitanje sumnja li u državničke sposobnosti lidera osmorke Komšić je kazao da ne smije unaprijed suditi.

 

 

„Neću ja da kažem da su loši. Ono što sam dosad vidio, žurba, srljanje, olaka obećanja, mi ne ulijevaju povjerenje. Vi kad izaberete Vijeće ministara BiH i Federalnu vladu tu nema promjene. Kraj priče, četiri godine se ništa ne mijenja“, kazao je Komšić.

 

 

Izrazio je zabrinutost zbog državne imovine i Dodikovih želja.

 

 

„Bojim se da će to proletiti, znaju stranci na to navraćati pa kažu „dajte Dodiku nešto“. Bojim se da će pod izgovorom da su se Dodik i Čović promijenili dati, a mi to nećemo moći vratiti. Mi sad raspravljamo hoćemo li naše agencije prepuštati malo Rusima, malo Zagrebu“, kazao je.

 

 

Kada je riječ o asimetričnom modelu izbora članova Predsjedništva BiH, Komšić nije s tim saglasan.

 

 

„Sad mandat daje narod. Taj mandat mora biti jak. Ono što je nudio aprilski paket je da je sva moć u VM BiH, a Predsjedništvo kao protokolarna funkcija. Ako dva člana birate u Parlamentu i to iz FBiH to su dvije trećine, onda je pitanje može li biti vrhovni komandant, gazda vanjske politike. Pitanje je snaga mandata. Ovamo dolazi neko iz Rs-a. Dodik je imao ideju da predsjednik Rs-a bude i član Predsjedništva BiH. To vuče do onog pitanja koje Dodik ponavlja imaju li narodi pravo na samoopredjeljenje. BiH ni izbliza nije nalik na Jugoslaviju. Ako mu to dopuste, on jednim laganim korakom ide ka tome da kaže „mi imamo pravo da odlučimo jesmo li dio ove države ili nismo“. To je ono što je Karadžić radio, jel mu treba dopustiti“, kazao je Komšić.

 

 

Istakao je da je lako sada s ove tačke gledišta govoriti nije trebalo pristati u Dejtonu na Rs.

 

 

„Pristalo se, gotovo, piše u Ustavu BiH. Pa to Dodik i hoće, njegovi potezi koji su protuustavni ne smiju nama biti prihvatljivi. Ima vrhovni arbitar za takve stvari. Ima visoki predstavnik, ima kad je počinjeno krivično djelo otkako je Ustavni sud proglasio taj dan neustavnim, od tog trenutka sva proslava 9. januara je kršenje presuda Ustavnog suda što je krivično djelo. Ko bi trebao postupati, pa Tužilaštvo BiH“, ističe član Predsjedništva BiH.

 

 

On smatra da je u ovom trenutku država u pitanju.

 

 

„Pet godina pričam šta se ovoj državi sprema. Hoćete li da vam pričam kakav su plan spremili za BiH. Zagreb, Beograd, Tirana su tačke stabilnosti. Problem Kosovo, Crna Gora i mi jer ne popuštamo. Buni se Kosovo jer ne da ono što je njihovo, bune se Crnogorci jer su im stranci montirali. Pet godina ovdje tupimo Beograd ima sve preko Rs-a, sad Zagrebu trebamo da damo pola države. Zapadni Balkan je stabilan ako o njemu odlučuju Zagreb, Beograd, Tirana. Plenković, Vučić i Rama. Pogledajte priču o Open Balkanu. Ljudi sabrali toliko Srba, toliko Albanaca, koliko Hrvata. Po mogućnosti zadrži granice, ali daj da Crnom Gorom upravlja Beograd. Ovdje u BiH pusti nek Beograd i Zagreb odlučuju. I svi mi kažemo ne bi oni tako, bi, upravo nam to rade. I kad kažeš ne, ti si protivnik“, kazao je.

 

 

Poručio je da će državu sačuvati na svaki mogući način.

 

 

„Ovisi kako je napadnuta. Ja je sam ne mogu sačuvati, ali sam uvjeren da nas ima dovoljno. Onih koji vole ovu zemlju, koji nikoga ne mrze. Ima dovoljno prostora u ovoj zemlji za sviju. Šta trebam da uradim 30 godina otkako je počeo rat, samo me nemoj dirati jer ako me diraš normalno da ćeš izazvati reakciju“, poručio je Komšić.

 

 

„Ova država je konstruisana tako da ljudi u institucijama rade protiv države. Suverenitet podrazumijeva da sami donosimo odluke. Problem strukture ovakve države je što moraš raditi sa filijalama Zagreba i Beograda. To piše u Dejtonu“.

 

 

Kada je riječ o državnoj imovini i izgradnji hidroelektrane Buk Bijela, Komšić je kazao da niko nije protiv ulaganja, ali da se mora država pitati.

 

 

„Niko nije protiv ulaganja, ali ako hoće Buk Bijelu da prave i da Srbija učestvuje u tome to je međudržavni sporazum. Taj sporazum se zaključuje kao i svaki međudržavni sporazum, ne može Dodik sam to uraditi. Ne može Elektroprivreda Rs-a to sama uraditi sa EP Srbije, zato što postoji zakon koji to reguliše.

 

 

Dobit se reguliše onako kako se navede u međudržavnom sporazumu ugovornih strana. Znate li zašto neće da se pravi međudržavni sporazum, zato što ćemo ih pitati, a šta je dosad s hidroelektranama na Drini, što bi rekli gdje su pare. Da vidimo te sporazume, kako su pravljeni, ko kome šta dođe. Jel BiH išta dobila od toga.

 

 

To pitanje je potegnuto, ali neće ljudi da daju odgovor. Hoćete Buk Bijelu, ok, ali dajte da prvo riješimo šta je dosad bilo na Drini. Niko nije protiv saradnje.

 

 

Kako mi je rečeno, postoje planovi da ovako ide izgradnja Buk Bijele – 50 posto Srbija pošto ima najveći interes, 25 posto Rs, 25 FBiH. Naizgled zvuči primamljivo. Ali imam jedno pitanje na osnovu udjela u vlasništvu HE kako se odlučuje, kako se donose odluke. Jer kad zbrojite 50 Srbije i 25 Rs-a ko odlučuje“, kazao je.

 

 

Nije želio prejudicirati odluku Ustavnog suda BiH o nametnutim izmjenama Ustava FBiH i Izbornog zakona.

 

 

„Šta god odluči Ustavni sud BiH ja to prihvatam. Ako je Ustavni sud ovlašten on je samo taj koji odlučuje. Vjerovatno će se politički određivati. Da je to bilo od početka kako treba trebali su donijeti privremenu mjeru. Stavljam se u ulogu ustavnog sudije, šta sada raditi. Ako usvoje apelaciju, mogu reći od sljedećeg izbornog ciklusa“, zaključio je Komšić.

 

(SB)

ŽELJKO KOMŠIĆ PRECIZIRA: „Pet godina pričam šta se ovoj državi sprema; Zapadni Balkan je stabilan ako o njemu odlučuju Zagreb, Beograd, Tirana”