I dalje prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH samo pripadnici konstitutivnih naroda mogu biti izabrani u Predsjedništvo i Dom naroda BiH.
Jedan sam od brojnih ljudi u našoj zemlji koji su diskriminirani na način da nemaju pravo kandidovati se za Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
Evropski sud za ljudska prava je bio jasan u svojim presudama.
Nikada ne odbijam razgovor o uklanjanju diskriminacije u Ustavu i o izmjenama Izbornog zakona u tom kontekstu.
Taj razgovor ću uvijek i rado voditi na osnovu obvezujućih presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Može i odmah, ali ipak mislim da je u ovom trenutku prioritetno pitanje sigurnosti, deblokade institucija i suprotstavljanja nasrtajima na Ustav.
A što se tiče aktuelnog prijedloga izmjena Izbornog zakona koji je u parlamentarnoj proceduri – ako bilo ko misli da ću/ćemo glasati za zakon nakon kojeg ću nastaviti biti diskriminiran taj je u žestokoj zabludi, poručio je na društvenj mreži X državni parlamentarac Saša Magazinović.
Ta je njegova objava izazvala burne reakcije, a komentar je ostavila i HDZ-ova europarlamentarka Željana Zovko. Zovko je obrisala svoj komentar, ali bilo je prekasno.
Podsjetimo, već 15 godina Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu donio je presudu u predmetu Sejdić-Finci, koja je bila prva u nizu od pet presuda kojima je utvrđeno postojanje sustavne diskriminacije u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i u nizu zakona koji Ustav koriste kao pravni osnov.
Već 15 vlasti Bosne i Hercegovine propustile su provesti presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
I dalje prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH samo pripadnici konstitutivnih naroda mogu biti izabrani u Predsjedništvo i Dom naroda BiH.
(SB)