Inflacija je porasla 1,5% u odnosu na prošli mjesec, uglavnom potaknuta povećanjem cijena energenata i hrane, a u ožujku je iznosila 15,7%

 

 

Antanas Jonauskas je taksist u Klaipedi, trećem po veličini litavskom gradu. Za Euronews ispričao je kako građani baltičke države koja graniči s Rusijom na svojoj koži u velikoj mjeri osjećaju utjecaj gospodarske krize.

 

– Za jedan euro ne možete kupiti niti pakiranje pečenog kikirikija za užinu. Cijene su izvan kontrole i nema ni tračka nade da bi uskoro moglo krenuti na bolje, rekao je.

 

U ožujku je Litva, prema podacima Eurostata, imala najvišu stopu inflacije u Uniji – 15,7%, i to zbog porasta troškova energije koji su samo u mjesec dana u Europi porasli za gotovo 13%.

 

Taksi kompanija u kojoj je zaposlen Jonauskas povisila je cijene usluga, ali prihodi stagniraju zbog brojnih problema s kojima se Litva suočavala posljednjih nekoliko godina.

 

– Imamo puno manje putnika. Grad je ‘iskrvario’ zbog emigracije i to je opipljivo. Zbog pandemije covida-19 ljude rjeđe napuštaju domove, a neki se još uvijek boje ući u taksi, ispričao je.

 

 

Vilnius

 

 

– Sankcije znače da nam više neće dolaziti turisti iz Rusije i Bjelorusije, a pogotovo ne Ukrajinci. To je naša nova stvarnost, rekao je.

 

Inflacija je porasla 1,5% u odnosu na prošli mjesec, uglavnom potaknuta povećanjem cijena energenata i hrane, a u ožujku je iznosila 15,7%. Riječ je o najvišoj inflaciji u toj zemlji od listopada 1996. godine.

 

Cijena stambeno-komunalnih usluga porasla je za 37,5%, hrana i piće skuplji su za 17,1%, dok su troškovi prijevoza narasli za 22,1%. Na mjesečnoj razini potrošačke cijene su porasle 2,4% u ožujku, što je najveći rast od siječnja 2009. godine zbog poskupljenja svega, od goriva preko odjeće do mliječnih proizvoda.

 

Arturas Timukas, vlasnik puba Resort u Palangi, turističkoj destinaciji na Baltičkom moru, rekao je da često mora ažurirati jelovnike kako bi uskladio cijene sa sve većim cijenama koje plaća dobavljačima.

 

– Svaki put kad moja supruga zove dobavljača, osjećam nelagodu jer znam da ćemo čuti veće brojke, rekao je.

 

Vlasnik lokalne građevinske tvrtke, koji se predstavio kao Marius, rekao je da je građevinski sektor na ‘ludom rollercoasteru’.

 

– Kad legnem navečer u krevet, ne mogu predvidjeti kakva će me situacija dočekati ujutro, rekao je.

 

Rat u Ukrajini nije utjecao samo na cijenu materijala i lanac opskrbe, nego i na zapošljavanje radne snage. Radnici često inzistiraju na ugovorima kojim se njihove plaće vežu za porast troškova života.

 

 

Kriza jako pogađa građevinski sektor

 

 

– To vam nijedan građevinar neće ponuditi pa moram smišljati neke druge pogodnosti i poticaje. Oni koji nisu vezani ugovorima žele da se njihova plaća revidira na tjednoj bazi, da se prilagođava inflaciji, rekao je Marius.

 

Darius Antanaitis je vlasnik UAB Ostare, tvrtke koja se bavi proizvodnjom najsuvremenijih električnih vozila, a za Euronews je ustvrdio da je rekordno visoka inflacija u Litvi posljedica nesposobnosti države da proizvodi jeftinu električnu energiju.

 

– Litva je prije ulaska u EU odlučila zatvoriti nuklearnu elektranu, a to je bila najveća pogreška. To što nisu izgradili nove bila je još jedna pogreška, smatra Antanaitis.

 

– Da smo izgradili nuklearku, struja bi sada bila puno jeftinija i ne bismo gledali nuklearku u Bjelorusiji, udaljenu 50 kilometara od Vilniusa, glavnog grada, smatra on.

 

Zbog inflacije je morao odgoditi neke projekte te se fokusirati na one najvažnije i pravovremenu isplatu plaća.

 

– Moja glavna briga je kako zadržati visokokvalificirane stručnjake u svom timu i kako kompenzirati gubitke koji su nastali zbog rastuće inflacije, požalio se.

 

Ne isključuje mogućnost da u jednom trenutku počne usklađivati plaće s inflacijom, no kaže kako to trenutno ne može ponuditi svojim zaposlenicima.

 

Uz rekordno visoke cijene energenata, u Litvi su se računi za grijanje u kućanstvima povećali između 100 i 150%,

 

Potrošnja ruskog plina u zemlji je u padu u posljednjih nekoliko godina – s 32% u 2019. na 26% u 2021. godini.

 

No energetska ovisnost Litve o Rusiji bila je među najvećima u europskim zemljama prije ruske invazije na Ukrajinu.

 

Samo prošle godine Litva je platila više od 3 milijarde eura za rusku naftu, plin i električnu energiju, tvrde stručnjaci.

 

Kada je izbio rat u Ukrajini, Litva je bila među prvi članicama EU-a koja je objavila da se odriče ruskog plina i električne energije.

 

Nacionalna banka Litve priopćila je da će izravan utjecaj na gospodarstvo biti ograničen zbog ranije odluke da se smanji ovisnost o ruskim energentima.

 

Priznali su međutim da će agresija Kremlja na Ukrajinu negativno utjecati na litavsko gospodarstvo zbog smanjenog izvoza, poremećaja pri uvozu sirovina i rasta cijena energije.

 

To je posebno problematično s obzirom na to da izvoz u Rusiju, ali i Ukrajinu i Bjelorusiju, čini oko 15% ukupnog izvoza.

 

Analitičari tvrde da će inflacija, s pandemijom covida-19, migrantskom krizom duž litavsko-bjeloruske granice dugačke 670 kilometara te neizbježne posljedice sankcija prema Rusiji i Bjelorusiji, kombinirano imati negativni učinak na liberalno-konzervativnu vladu.

 

Međutim, igra okrivljavanja zasad je zasjenjena ratnim zbivanjima u Ukrajini.

 

Istaknuti ekonomist iz banke Luminor Žigimantas Mauricas smatra da će inflacija u Litvi dosegnuti vrhunac u svibnju ili lipnju te da potom slijedi deflacija 2023. godine.

 

On smatra da bi inflaciju snizile strože fiskalne i monetarne politike u naprednim zemljama, smanjenje pritiska na globalne lance opskrbe i očekivani pad cijena energenata i drugih roba.

 

Mnogi su međutim i dalje skeptični.

 

– Najgore tek dolazi. Vidjet ćete, misli taksist Antanas Jonauskas.

Zbog rata se bore s najvećom inflacijom u EU, ali problemima nema kraja: ‘Bit će i gore, vidjet ćete…‘