Ne samo u srpskoj javnosti snažno je odjeknula vijest da ministrica energetike i rudarstva Zorana Mihajlović neće biti u novoj vladi Ane Brnabić. Iznenađenje je to veće kad se zna da je Mihajlović u srpskoj vladi kontinuirano od 2012. godine. Ovo je velika priča o Zorani Mihajlović.

 

 

Nisam pristala biti pijun

 

Da je bila ministrica raznih resora, pa i potpredsjednica Vlade te da je niz godina članica Predsjedništva Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića. Upravo joj je Vučić u razgovoru u nedjelju, prije objave ministara nove vlade, priopćio da za nju u Vladi više nema mjesta. Nova ministrica energetike i rudarstva je Dubravka Negre.

 

 

Ministarska karijera Zorane Mihajlović počela je 2012. godine kada postaje ministrica energetike, razvoja i zaštite životne sredine. Od 2014. godine do oktobra 2020. bila je potpredsjednica Vlade i ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture. U Vladi Srbije od 2020. godine po drugi je put vodila resor energetike.

 

 

Razloge svoga odlaska ministrica donedavna potpredsjednica Vlade Srbije i ministrica energetike i rudarstva otkrila je novinarima u ponedjeljak.

 

 

“Vučić je čovjek koji me je pozvao u SNS 2010. godine. To je čovjek s kojim sam sjedila svaki put kad smo se dogovarali da budem ministrica u prošlim vladama. To je čovjek s kojim sam jučer sjedila i dogovorila da ne budem ministrica u idućoj vladi. Imali smo privatni razgovor i ne želim to prenositi. Mislim da će imati jednu glavobolju manje jer više neće imati niti jedan drugačiji ton u vlasti koji je imao do sada. Novoj ministrici želim sve najbolje. Nije mi bilo lako, nisam pristala biti pijun.

 

 

‘Borila sam se da Srbija bude na Zapadu, a ne na Istoku’

 

Radili smo na tome da energiju vratimo na mjesto koje joj uistinu i pripada. Bez obzira na sve naše napore, negdje mi se čini da je Putin vratio energiju u središte zbivanja. Čini se da se trebala dogoditi agresija na Ukrajinu da bismo shvatili da je energija važna. Smatram da je Srbiji mjesto u EU. Borit ću se da u ovim novim podjelama, Srbija bude na Zapadu. A ne na Istoku. Ja sam sigurno u Vladi bila u manjini u smislu da sam bila neko ko se bori da Srbija bude na Zapadu, a ne na Istoku,”, rekla je Zorana Mihajlović za Nova.rs.

 

 

Ona je dodala da su područja koja je zanimaju energetika, evropske integracije i politika, u kojoj ostaje.

 

 

Naravno nije puno trebalo čekati ni na komentar predsjednika Srbije i SNS-a Aleksandra Vučića.

 

 

“Da smo htjeli izbaciti nekoga, izbacili bismo ga ranije. Za razliku od nekih drugih, mi to ne radimo… Za razliku od nekih drugih, mi se ni ne obračunavamo na način na koji oni misle da je potrebno. Svako o sebi dovoljno govori. Ako vam je poslije deset godina bilo potrebno nekoliko sati da sve najgore kažete o svojim kolegama, a prije toga ste Boga molili da budete izabrani za ministra. Pa kad niste, onda ste se sjetili to kazati. Tada mnogo više govorite o sebi, nego o bilo kome od vas”, rekao je Vučić danas, kako je prenijela Nova.rs.

 

 

Kao glavni razlog smjene navodi se njena nedavna izjava o ratu u Ukrajini koja nije bila dobro primljena u Srpskoj naprednoj stranci.

 

 

“Srbija je reagirala u UN-u i podržala rezolucije kojima se osuđuje napad Rusije na Ukrajinu. Činjenica je da Rusija vodi osvajački rat u Ukrajini i da se tamo događaju ozbiljne stvari i zvjerstva. I mi trebamo kazati da li to podržavamo ili ne. Ako je naša politika da želimo članstvo u EU, onda moramo razmišljati šta je sljedeći korak”, izjavila je nedavno Mihajlović.

 

 

I ostavila Aleksandra Vučića u nevjerici i nerazumijevanju.

 

 

‘O kolegama sve najgore‘

 

“Čudno mi je da netko tako nešto kaže, budući da Srbija osuđuje zločine koji su počinili pripadnici našeg naroda. A da ne pričam o svima drugima. Nisam baš razumio što je smisao toga, a vjerovatno je nešto što ne mogu dokučiti. To je pitanje za Vladu Srbije i za naša unutarstrančke organe”, prokomentarao je tada izjavu Vučić.

 

 

Očito da su organi Vlade i SNS-a proanalizirali pitanje, a odogovor je u tome da Zorana Mihajlović, koja je proglašena “američkim čovjekom” u srpskoj vladi, više nije ministrica.

 

 

Srpski mediji spekuliraju i je li ministrici Mihajlović presudilo loše stanje u Elektroprijenosu Srbije. Ona je više puta pokušavala smijeniti direktora EPS-a Milorada Grčića, kojega je čuvao SNS, odnosno Vučić. Grčić je preživio, a bivšoj ministrici sada se prigovara što nije išla protiv navodne stranačke volje i smijenila nesposobnog direktora. Ovako je za energetski kolaps krivac ispala ona.

 

 

Srpski mediji dodaju i to da se Zorana Mihajlović nije slagala s premijerkom Anom Brnabić. Njih dvije su se dugo i oštro prepucavale preko medija. Ipak, ma koliko se isticalo njihovo neslaganje, u srpskoj javnosti jedinstveni je stav da joj premijerka nije mogla uzeti ministarsku fotelju. To je mogao samo “vladar svih mandata” Aleksandar Vučić. On je sada promijenio čak 12 ministara, gotovo polovicu brojne ministarske ekipe. Znakovito je da je i nekoliko puta odgađao razgovor sa sada bivšom ministricom. To je bio jasan znak da joj je politička budućnost u vladi vrlo upitna.

 

 

Historija nesporazuma službene politike Vučića i Mihajlović je duga i ne temelji se samo na njenoj izjavi o ruskim zločinima u ratu u Ukrajini.

 

 

Ana Brnabić nije je voljela

 

Kako je za pozadinu političkih razilaženja i sukoba važno slijediti trag novca – a energija je, naročito danas, novac u najčišćem obliku – znakovit je njen intervju za BBC od 1. jula.

 

 

U njemu se ona oštro obrušava na činjenicu da Srbija još ima samo jedan izvor opskrbe plinom – ruski plinovod.

 

 

“Gospodarstvo nafte i plina smo praktički predali Ruskoj Federaciji još 2008. Mislim da je to pogrešno, a ova kriza je pokazala koliko. Razlozi za to su u odlukama Srbije tokom više decenija , gdje je zemlja odlučila koristiti samo ruski plin i ništa drugo. Vjerovatno zato što su interesi ruskih lobija bili jači od svih ostalih. Značajno je što je nakon telefonskog razgovora Vučića i Vladimira Putina 29. maja Srbija dobila povoljni ugovor na tri godine. Ako bi se mijenjao svaki mjesec ili dva, bila bi to velika nestabilnost za svaku zemlju. Ali velika je šteta što već deset godina nismo drugačije radili pa da možemo razgovarati o drugom opskrbljivaču plinom, koji je jako važan.

 

 

U septembru 2023. godine bit će gotov plinovod Niš-Dimitrovgrad, dijelom finansiran iz sredstava EU. Kao slamka spasa drugom opskrbljivaču, kojim bi se Srbija mogla alternativno opskrbljivati ​​plinom iz Bugarske. Umjesto 100 posto ruskog plina, Srbija može dobiti minimalno 30 do 40 posto plina drugog dobavljača. Međutim, Energetska zajednica zemalja jugoistočne Evrope saopćila je u martu 2022. da Srbija ranije nije pokazala interes za alternativne plinovode, rekla je Zorana Mihajlović za BBC.

 

 

Srbiji ne treba alternativni plinovod

 

Govorila je tada i o sankcijama Rusiji, Evropskoj uniji, Naftnoj industriji Srbije koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma zauzevši stavove suprotne od službene srpske politike. I lideri iz okruženja demokratičniji od Vučića teško da bi to otrpjeli.

 

 

U izjavi od 30. augusta 2022. optužila je ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova da to što Srbija nije uvela sankcije Rusiji želi prikazati kao da Srbija podržava napad na Ukrajinu. Iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova svisoka su joj poručili da je očito loše upućena u odnose između Rusije i Srbije. Te da Rusija, za razliku od Zapada, prihvata neovisnu liniju srpske politike. Ta izjava naravno da nije promakla Vučiću. A ako je i imao neke dileme da li se zahvaliti MIhajlović na novom mandatu, Rusi bi ih lako razriješili.

 

 

K tome, Zorana Mihajlović je za Euronews 27. septembra rekla kako je njen stav da je Srbiji mjesto na Zapadu, u EU. Uz sve koji su protiv agresije Rusije na Ukrajinu. Onima kojima to nije jasno ukazala je na “razliku između ruskog naroda i onih koji tim narodom vladaju i pod čijim su paravanima vršena agresija i ratni zločini. I ne možemo a da ne žalimo ruski narod koji sada pati, i koji će nastaviti patiti nakon Putina.

 

 

Srbija je na evropskom putu. A i da hoće, nije ni u Rusiji, ni u Kini, ni u SAD-u, jer joj geografija to ne dopušta. Priča o neutralnosti jako je skupa i nisam sigurna da postoji računica koja može pokazati koliko to košta. I ko će to platiti”, rekla je ministrica Mihajlović i time dovela u pitanje famozni srpski stav o neutralnosti koju propagira Vučić.

 

 

Jasnom opredjeljenošću za EU dovela je u pitanje i njegovo legendarno sjedenje na više stolica.

 

 

‘Neutralnost je jako skupa‘

 

Teško je odrediti kada je tačno zapečaćena ministarska karijera Zorane Mihajlović, ali i površnijim promatračima srpske političke scene bilo je jasno da svoje ministarsko mjesto neće moći zadržati. Osim ako Vučić ne napravi radikalni politički zaokret, osudi Putina i okrene se EU.

 

 

Vidjet ćemo i kakve će energetske poteze i cijevi vući njena nasljednica Dubravka Negre te hoće li odlaskom Zorane Mihajlović utihnuti disonantni prozapadnjački ton ili će on u novoj, navodno promijenjenoj SNS-ovoj vladi biti višeglasan. Zanimljivo će biti pratiti i kakav će biti daljnji put Zorane Mihajlović, koja je jasno naglasila da su joj politika i energetika u središtu interesa.

 

 

Budući da je u Vučićevu SNS-u udarila u politički stakleni strop, logično je pretpostaviti da će politički put potražiti negdje drugdje, možda i u osnivanju nove stranke, koja će zagovarati energetski i politički odmak od Rusije i okretanje prema EU, piše Slobodna Dalmacija.

 

(Raport)

Zašto je srbijanska ministrica žrtvovana nakon 10 godina? Ovo je velika priča o Zorani Mihajlović koju Brnabić nije podnosila