Zašto euro tako loše stoji u odnosu na dolar?

Prošle su dvije decenije otkako se euro posljednji put trgovao ispod 1,00 USD (0,84 GBP) u odnosu na američki dolar. Sada je jedinstvena evropska valuta opet na rubu pariteta…

Postoji niz razloga za to, iako je povod za najnoviji pad valute bio strah da će se Evropa ove zime suočiti s energetskom krizom.

Plinovod Sjeverni tok 1, koji dovodi plin iz Rusije, zatvoren je u ponedjeljak zbog godišnjeg održavanja zbog zadnjih 10 dana.

Šire se spekulacije da bi Vladimir Putin mogao produžiti prekid rada kao odmazdu za sankcije koje je zapad nametnuo Kremlju nakon invazije na Ukrajinu u februaru, piše Guardian.

Kad bi se to dogodilo, rizik od recesije u narednim mjesecima bio bi povećan. Neke od većih država članica EU-a – poput Njemačke i Italije – jako su ovisne o ruskom plinu i unatoč naporima da se napravi zaliha energije i pronađu alternativni dobavljači, trgovci valutama pretpostavljaju najgore.

Poslovno raspoloženje u Njemačkoj trenutno je niže nego što je bilo na početku pandemije i pad vrijednosti eura, koji bi povisio cijenu uvezene energije, vjerovatno neće pomoći.

Analitičari japanske banke Nomura smatraju da bi euro mogao nastaviti padati sljedećih mjeseci. “Ako Sjeverni tok 1 ne nastavi s radom, mislimo da je 0,90 dolara sve veća mogućnost tokom zime”, rekli su. “Scenarij u kojem eurozona mora ograničiti opskrbu plinom za industriju – ako to nije ekonomska kriza, šta jest?”

Ovo, međutim, nije samo priča o slabosti eura, to je također priča o snazi dolara. Ulagači tradicionalno hrle u američku valutu u vremenima nesigurnosti i postoji mnogo razloga – rat, inflacija i izgledi za nove mjere u Kini za borbu protiv Omicron varijante Covid-19 – da budu nervozni.

Ekonomski faktori također guraju dolar naviše. SAD je dalje na putu ekonomskog oporavka nakon ublažavanja ograničenja uzrokovanih Covidom-19 od eurozone, a centralna banka zemlje, Federalne rezerve, brže je počela podizati kamatne stope kao odgovor na rastuću inflaciju.

Na svojoj zadnjoj sjednici Fed je povećao troškove posudbe za 0,75 postotnih bodova na raspon između 1,5% i 1,75%.

Evropska centralna banka tek treba početi povećavati svoje troškove zaduživanja – trenutno ispod nule – ali je signalizirala da će do prvog povećanja kamatnih stopa u desetljeću doći kasnije ovog mjeseca. Kombinacija snažnijeg rasta i viših kamata čini dolar privlačnim.

Jonas Goltermann, viši tržišni analitičar u Capital Economicsu, rekao je da su jaki ekonomski podaci SAD-a i stalna zastrašujuća buka iz Fed-a pojačali sve veću razliku između sve mračnijih izgleda u Evropi i otpornije američke ekonomije. “Uz malo olakšanja na horizontu za Evropu i podatke o inflaciji u SAD-u koji će vjerovatno označiti novu najvišu razinu za ovu godinu i zadržati Fed u agresivnom kretanju u kratkom roku, mislimo da su rizici i dalje naklonjeni u korist dolara.”