Slovenci!
Traženje žrtvenog jarca u muslimanima koji su išli na hadžiluk, idealno zamišljen zdravstveni sistem koji ima vrline, ali i mane, kao uostalom i cela ta država”, započela je priču.
Neuspjeh masovnog procijepljivanja u svim zemljama regije u ovoj panedmiji za sobom je povukao i neizbježne paralele sa borbom protiv epidemije velikih boginja (variola vera) koja je Jugoslaviju zadesila 1972. godine.
Imala je epidemija itekako političku-durštvenu dimenziju jer krenula s Kosova, a u granice Jugoslavije virus je unio Ibrahim Hoti iz Đakovice nakon puta na hadž. On se u Jugoslaviju vratio početkom te 1972., a zaraza je potvrđena tek sredinom ožujka, osim na Kosovu i na području Srbije (Novi Pazar, Čačak, Beorgad…) i sjeveru Crne Gore.
Iako se danas veliča kako je epidemija efikasno suzbijena (od nje je umrlo “samo” 40 ljudi), povjesničarka Radina Vučetić istražila je sve okolnosti i bacila sasvim novu sliku na dogovor o masovnom procijepljivanju. Nju će predstaviti u svojoj novoj knjizi radnog naslova “Nevidljivi neprijatelj” iduće godine, na 50. obljetnicu ovog slučaja.
Tražio se žrtveni jarac u muslimanima
Zanimljive detalje otkrila je za beogradski “Nedeljnik”.
“Variola je bila lakmus papir kroz koji se vidi čitava Jugoslavija: međurepublički odnosi i sukobi, odnos prema Albancima na Kosovu, traženje žrtvenog jarca u muslimanima koji su išli na hadžiluk, idealno zamišljen zdravstveni sistem koji ima vrline, ali i mane, kao uostalom i cela ta država”, započela je priču.
Pojasnila je kako su na početku samo sporadično objavljivanje vijesti o pojavi velikih boginja na Kosovu, ali ne i u Beogradu, te da je došlo do velikih sukoba između politike i struke. Partija je, jasno, namjeravala prikriti bolest, ali ipak je popustila pod pritiskom struke.
“Kada je postalo jasno da osim žarišta na Kosovu postoje žarišta u Beogradu i Čačku, javila se dilema treba li ići na masovno cijepljenje cjelokupnog stanovništva, ili cijepiti samo u ugroženim područjima, odnosno u žarištima.”
Sve su okrenuli Slovenci
Struka je predlagala cijepljenje u žarištima, no sve su okrenuli Slovenci. Uoči sjednice Savezne vlade, Slovenci su imali sjednicu republičke vlade i donijeli odluku da se cijepi cjelokupno stanovništvo u Sloveniji. Time su ih, zapravo, preduhitrili.
“To je donijelo nova međurepublička neslaganja, pa kad su liječnici iz kriznih štabova u Srbiji tražili da se prvo ide na žarišta, dobili su reakciju Džemala Bijedića ‘pa zar hoćete da granica cjepiva bude na Drini?!’. Svatko je tu tjerao svoju politiku – od Slovenaca koji su krenuli odmah cijepiti sve, preko Hrvatske koja je krenula sa cijepljenjem ugroženih grupa i ljudi zaposlenih u zdravstvu i javnom sektoru, preko Srbije koja je morala požuriti s cijepljenjem jer je bila najugroženija. Tek poslije ovakve ‘vakcinalne konfederalizacije’ donesena je odluka da se ipak ide na cijepljenje cjelokupnog stanovništva, što je urađeno u rekordnom roku”, zaključila je Vučetić.