VUČIĆ ĆE DOBITI NERVNI SLOM: Evo šta Bruxelles sve traži od Srbije prije nego postanu članica Europske unije, Kosovo je centar svega…

Europska komisija je u srijedu u podne objavila nova pravila za proširenje Europske unije što se primarno odnosi na zemlje Zapadnog Balkana.

Olivér Várhelyi, povjerenik za susjedstvo i proširenje, na konferenciji za medije je objavio nova pravila.

Četiri su glavna principa na kojima se bazira novi pristup Bruxellesa:

vjerodostojnost
snažan politički element,
dinamika
predvidivost.

Može se reći da je riječ o ozbiljnom pomaku, koliko god ovi kriteriji djelovali kao floskule, jer je proces proširenja doživio krah po sva četiri navedena mjerila.

Várhelyi je istaknuo: “Proširenje EU na Zapadni Balkan glavni je prioritet Komisije. Radimo na tri kolosijeka. “Prvo, danas predlažemo konkretne korake za poboljšanje pristupnog procesa. Dok jačamo i poboljšavamo proces, cilj je i dalje pristupanje i punopravno članstvo u EU”. Dakle, u vodu padaju sve teze i navodi da se sprema neka vrst pridruženog članstva. Zapadni Balkan je prostor na koji će se EU širiti, samo je pitanje kada. I to će vjerojatno ostati posljednji prostor na koji će se EU širiti (Norveška i Island imaju otvorenu pozivnicu, ali njihovo se članstvo ni na koji način ne može usporediti sa zemljama Zapadnog Balkana). U dokumentu se navodi da je riječ o “geostrateškoj investiciji u stabilnu, jaku i ujedinjenu Europu”.

“Drugo, i paralelno s tim, Komisija čvrsto stoji uz svoje preporuke za otvaranje pregovora o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i uskoro će izvijestiti o napretku ove dvije zemlje”. Vrata Skoplju i Tirani su dakle gotovo pa otvorena. “Svi se napori moraju uložiti kako bi se riješili bilateralni sporovi s posebnim naglaskom na dijalog Beograda i Prištine koji treba biti zaključen sveobuhvatnim, pravno obvezujućim sporazumom o normalizaciji”, stoji u dokumentu.

“Treće, tijekom pripreme samita EU-Zapadni Balkan u Zagrebu u svibnju, Komisija će predstaviti plan ekonomskog i investicijskog razvoja regije”.

Ovo je izuzetno važan element cijelog procesa. S jedne strane zemlje Zapadnog Balkana uistinu nasušno trebaju investicije i poticaj za razvoj pa se okreću Kini i Turskoj kao financijerima. Što sa sobom vuče političke obveze. EU je i dosad bila najveći donator Zapadnog Balkana, pa i investitor na tom prostoru, ali u zemljama tog prostora to nije bilo dovoljno prepoznato. U Srbiji, primjerice, javnost vjeruje kako je Rusija najveći trgovinski partner. I investitor. Kad je riječ o trgovinskoj razmjeni Rusija je daleko iza EU, a kad je riječ o investicijama gotovo da je i nema.

Pregovori će od sada biti podijeljeni u klastere, njih šest. Francuska je u svom prijedlogu, koji je predstavila nakon što je u listopadu prošle godine zaustavila otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, imala sedam pa je ovaj dokument jasna potvrda je EK gotovo u potpunosti prihvatila francusku ideju i dala joj dodatni sadržaj. Na to se nadovezuje sljedeća rečenica: “Ključni element modela ispunjavanja uvjeta u pristupnom procesu je uvjetovanost”. To je također bio francuski zahtjev. Uvjeti će biti jasno i precizno definirani, a ispunjavanje uvjeta će voditi do postupne integracije u sustav EU te povećanja sredstava iz fondova kao i ulaganja. To je potpuno novi mehanizam koji ima za cilj da zemlje članice vide jasnu korist od ispunjavanja uvjeta.

U obrnutom slučaju, dakle ako zemlja kandidatkinja ne ispunjava svoje uvjete ili dolazi do narušavanja standarda na već dogovorenom područuju, predviđa se zaustavljanje procesa proširenja uz mogućnost vraćanja na raniju pregovaračku razinu (reverzibilnost procesa).

Prvi su klaster Fundamentals, temeljna pitanja. Koja obuhvaćaju:

vladavinu prava
demokratske institucije
reformu javne uprave
ekonomske kriterije
statistiku
financijsku kontrolu.

Riječ je potvrđeno najtežim poglavljima u svim dosadašnjim pregovorima, posebno kad je riječ o Rumunjskoj, Bugarskoj i Hrvatskoj.

Drugi su klaster pitanja unutarnjeg tržišta, zatim slijedi konkurentnost i uključivi rast, pa zelena agenda i održiva povezivost, zatim slijede resursi, poljoprivreda i kohezija te konačno vanjski odnosi. Redosljed je važan je predstavlja slijed kojim se pristupa EU. Dakle, dok nije riješen prvi klaster, temeljna pitanja, ne može se prijeći na pregovore o unutarnjem tržištu.

Ako pak tijekom pregovora o unutarnjem tržištu ili bilo kojoj od viših pregovaračkih stepenica, dođe do slabljenja primjerice demokratskih standarda, zemlja kandidatkinja se vraća na prvu stepenicu.

Čelnici zemalja kandidatkinja se moraju obvezati na “vjerodostojnost u provedbi reformi” dok će EU jamčiti da model baziran na ispunjavanju uvjeta bude poštivan.

Dokument se primarno odnosi na zemlje Zapadnog Balkana koje još nisu dobile status kandidata: Sjeverna Makedonija, Albanija, BiH i Kosovo. No, iz sljedećeg se pasusa dade zaključiti kako Bruxelles planira novu pregovaračku metodologiju primjeniti i na pregovore Srbije i Crne Gore: “Kako bi se ubrizgao dinamizam u pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom, rad na pregovaračkim poglavljim bi se također mogao organizirati oko klastera uzimajući u obzir postojeći pregovarački okvir i sporazum s tim zemaljama. Time bi se omogućio politički fokuks na ključne sektore te ostvarivanje politčkog poticaja u tim zemljama vezano uz bazična pitanja usklađivanja”.

Mogu, jasno, ne prihvatiti. Ali, tada dinamika ostaje kao i do sada: u pet godina zatvorena dva poglavlja (od 35).

Predložena nova metodologija od strane Europske komisije pristupnih pregovora dobar je korak u daljnjoj evoluciji pregovaračkog procesa, koji vodi podjednako računa o interesima svih strana – država kandidata i članica Europske unije, stoji u priopćenju hrvatske vlade.

Stavljajući podjednako naglasak na predvidljivost, vjerodostojnost, jače političko upravljanje i učinkovitost procesa, nova metodologija otvara prostor za njegovu veću dinamiku, pod uvjetom dosljednog i potpunog ispunjavanja svih mjerila, kriterija i reformskih ciljeva koji stoje pred državama kandidatima.

Novi prijedlog uklapa se u ciljeve sastanka na vrhu čelnika država članica EU i država zapadnog Balkana, koji će se početkom svibnja održati u Zagrebu. To se poglavito odnosi na prijedlog redovnih dijaloga na visokoj razini i dubljih političkih analiza u ključnim trenucima pregovaračkog procesa.

Dokument Europske komisije dobro ističe EU perspektivu država zapadnog Balkana u vremenu novih geopolitičkih izazova i potrebe. Potvrđuje da proširenje ostaje jadna od ključnih politika EU, koja je u političkom, sigurnosnom i gospodarskom interesu Unije.

Pozdravljamo prijedlog boljeg korištenja Procesa stabilizacije i pridruživanja i međuvladinih konferencija, kao i strukturiranje procesa kroz okvir pododbora za stabilizaciju i produživanje. To bi trebalo pojačati kako učinkovitost pristupnih pregovora, tako i osnažiti politički nadzor procesa.

Posebno važnim nalazimo prijedlog jačanja predvidljivosti procesa, kroz dobro planiranje i jasno postavljene uvjete. Ti uvjeti bit će strogi, ali istodobno i objektivni, precizni i u svakom trenutku moći će se provjeriti.

Postizanje napretka u pregovorima, kroz ispunjavanje svih uvjeta i mjerila, omogućit će bržu i veću integraciju država kandidata, kao i veće financiranje kroz instrumente pred-pristupne pomoći i investicije. S druge strane, u slučaju usporavanja, stagniranja ili nazadovanja u reformama, države članice EU moći će zaustaviti pregovore u pojedinim područjima, iznova otvoriti ili vratiti na početak već zatvorena poglavlja, te suspendirati ukupne pregovore.

Nova metodologija namijenjena je budućim pristupnim pregovorima s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ta metodologija može se ugraditi i u postojeće pregovaračke okvire za Crnu Goru i Srbiju, uz prethodni pristanak tih država.

Vjerujemo da će nova metodologija, zajedno s novim ocjenama Europske komisije o reformskim naporima Albanije i Sjeverne Makedonije, omogućiti da Europsko vijeće u ožujku donese odluku o otvaranju pregovora s te dvije države.

(SB / EurActiv)