VRATILI SE SA RATIŠTA: Pogledajte koliko se boraca ISIL-a vratilo u BiH…

Vlasti na području zapadnog Balkana moraju izvršiti temeljitije istraživanje fenomena radikalizacije i odlazaka na strana ratišta kako bi se efektivnije borili s ovim društvenim pojavama, zaključeno je na konferenciji Balkanske istraživačke mreže (BIRN), koja je održana u Sarajevu.

Ovom prilikom prezentirani su rezultati regionalnog istraživanja novinara BIRN-a u vezi s odlascima osoba na strana ratišta, kao i nastojanjima vlasti iz regije da istraže i procesuiraju te predmete.

Prema podacima do kojih su došli novinari BIRN-a, oko 875 osoba je otišlo u Siriju i Irak od 2012. godine iz Bosne i Hercegvoine, Albanije, Kosova, Srbije, Makedonije i Crne Gore. Najveći broj odlazaka je zabilježen 2012. i 2013. godine. Broj odlazaka na strana ratišta je smanjen sredinom 2013. godine kada su usvojeni zakoni u kojima je definirano da se radi o krivičnom djelu.

Konkretno, u rat je s Kosova krenulo 300 osoba, iz BiH 200, iz Makedonije 207, iz Albanije 107, iz Srbije 50, dok je iz Crne Gore u redove ISIS-a otišlo 13 boraca. To znači da je iz ovih država ukupno 877 osoba otišlo ratovati za Islamsku državu i ostale radikalne grupe.

Ukupno se u zemlje regiona vratilo oko 300 osoba, od kojih je oko trećine optuženo primjenom novih zakona.

U Kosovo se vratilo njih 130, u Makedoniju 70, u BiH 50, u Albaniju 42 te 7 u Srbiju. Ukupno je to 299 osoba koje su se borile za najopasniju terorističku grupu na svijetu, a koje su se vratile na prostor balkanskih država.

Zamjenik direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH Uroš Pena rekao je na konferenciji da za borbu protiv radikalizacije nije dovoljno samo krivično goniti osobe koje su otišle.

– Ako nemamo sveobuhvatnu analizu fenomena, kako mislimo razviti efikasno strategiju – upitao se Pena te dodao da se policija mora vratiti djelovanju u zajednici, kao i da “moraju biti među ljudima kako bi se efikasnije borili protiv ovih problema”.

S ovim se složila i ekspertica Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma iz Haaga Bibi Van Ginkel.

– Radikalizacija se dešava zbog osjećaja besperspektivnosti. Religija je manji faktor… Ona ima svoje mjesto, ali ne u inicijalnim momentima – rekla je Van Ginkel.

Vehbi Bushati iz Odjela albanske protuterorističke jedinice rekao je da nezaposlenost i osjećaj besperpektivnosti najveći razlog zbog kojih se veći broj mladih radikalizira.

– Realnost je da mlađe generacije nemaju sretne uslove života u regiji – kazao je Bushati.

Na konferenciji je razgovarano i o modelima deradikalizacije i istaknuta je značajna uloga medija, kao i islamskih zajednica u zemljama regiona, saopćeno je iz BIRN-a.