Ogorec napominje da se ratu za sada ne vidi kraj, da će trajati još poprilično te da nijedna strana još nije spremna sjesti za pregovarački stol.

 

 

 

U emisiji Otvoreno HRT-a gostovali su geopolitički analitičar Gordan Akrap, vanjskopolitički komentator HRT-a Tihomir Vinković i vojni analitičar Marinko Ogorec. Raspravljali su o pomoći koju Ukrajina dobiva od zapadnih zemalja kako bi se mogla uspješno suprotstaviti Rusiji.

 

 

 

Akrap je kazao kako sumnja da bi Ukrajina mogla ostati prepuštena sama sebi, iako u američkom Kongresu i Europskom vijeću nema jedinstva oko daljnje potpore toj državi. “I Amerikanci će doći do toga u svojim unutarnje-političkim pregovorima i razgovorima. Nastavit će se pomoć Ukrajini. I u Europi će se doći do toga da će se nastaviti pomoć Ukrajini”, predvidio je.

 

 

 

“Previše je ljudi, sredstava, tehnike do sada uloženo, da bi se samo stalo. S druge strane, političke, sigurnosne, vojne, gospodarske posljedice toga da se prekine pomoć Ukrajini i zaustavi oslobađanje ukrajinskog teritorija, donijelo bi vrlo teške posljedice ne samo za kolektivnu sigurnost Europe nego i na globalnoj razini. To bi bio jasan pokazatelj takmacima kao što je Kina, da agresija na suverenu državu može nekažnjeno biti”, dodao je.

 

 

 

Vinković: EU članice su dale više od SAD-a

 

 

Vinković je podsjetio kako se vanredno sastaje američki Senat i da će nastaviti pregovore o pružanju dodatne pomoći Ukrajini. Približena su, tvrdi, stajališta kako bi se do srijede uspio postići dogovor. Govoreći o EU i Ukrajini, kaže da nema pesimizma.

 

 

 

Napomenuo je kako će se nova, vanredna sjednica, Vijeća EU-a održati 1. februara. Smatra kako do tada ima dovoljno već odobrenih sredstava za Ukrajinu da bi se mogla davati onakva pomoć kakva je do sada obećana.

 

 

 

“Što se tiče vojne pomoći, to daju pojedinačno države članice. Tako da tu treba vidjeti, to ne ide ni na razini NATO-a, ni na razini Europske unije, nego baš pojedine države članice”, objasnio je.

 

 

 

“Kada zbrojimo sve što je do sada dala EU kao takva, kao organizacija, kada zbrojimo ono što su dale države članice, to je ipak više nego što su dale Sjedinjene Američke države. Međutim, medijska slika je potpuno drugačija”, nastavio je.

 

 

 

Akrap: Biden je taj koji je pokušao razgovarati s Putinom

 

 

Ogorec vjeruje kako bi Ukrajina vrlo kratko mogla izdržati da kojim slučajem ostane bez ključne pomoći Zapada. “Ona i sada dosta teško izdržava pritisak Rusije na svim svojim bojišnicama. Ako bi došlo do toga da bi ta pomoć nestala sa Zapada, ona ne bi dugo izdržala”, uvjeren je.

 

 

 

“Ona nema potencijala da bi mogla na neki način revitalizirati svoju vojnu industriju, da bi ostvarila sve što joj je potrebno. Znači, ona je doslovno vezana na pomoć sa Zapada. Ako bi ta pomoć sa Zapada nestala, to ne bi bilo dobro za Ukrajinu”, rekao je i dodao kako je nužno da im pomoć stigne što prije.

 

 

 

Vinković nije siguran da bi pobjedom Donalda Trumpa na idućim američkim izborima automatski došlo do ukidanja pomoći Ukrajini. Podsjetio je da je Trump dao najveće sankcije Rusiji zabranom nastavka gradnje Sjevernog toka, a Ukrajini financijsku i vojnu pomoć.

 

 

 

Ogorec tvrdi kako na bojištu u Ukrajini trenutno vlada “status quo”. Objasnio je da su zemljišta vrlo teško prohodna zbog vremenskih nepogoda, te da se teška tehnika se ne može koristiti, osim na kanaliziranim prostorima. Jednostavno je tempo napada i borbenih djelovanja stao i s jedne i s druge strane, istaknuo je.

 

 

 

“Napadaju se s pješačkim postrojbama, ali u vrlo ograničenoj mjeri. Uglavnom se napada topništvom, dronovima ako im to omogućuju vremenski uvjeti plus još eventualno dalekometni projektili, rekao je. I jedna i druga strana, kaže, prikupljaju svoje rezerve i snage za vjerojatno nastavak kada bude bila bolja situacija ili čekaju proljeće kada se zemlja stisne”, kazao je.

 

 

 

Predviđa da bi rat u Ukrajini mogao još dugo trajati. Prema njemu, Rusija ima dosta potencijala i resursa za nastavak rata, dok Ukrajina ovisi o odgovarajućoj pomoći sa Zapada. Akrap se ne želi upuštati u procjene koliko će mađarski premijer Viktor Orban dugo ustrajati na vetu na pomoć Ukrajini.

 

 

 

“Mađarska politika u posljednjih nekoliko godina ima vrlo zanimljive preokrete, posebno kada pogledamo situaciju sa Švedskom, gdje ona s Turskom blokira njen ulazak u NATO. Mađari su rekli da neće biti zadnji. Znači oni će čekati mig iz Turske pa će dati suglasnost. Isto tako je i ovdje”, smatra on.

 

 

 

Procjenjuje da se teško može očekivati preokret ili pomak na bojištu bilo koje strane, jer vremenske prilike nisu takve. Čak i da se vremenske prilike stabiliziraju, ne vjeruje da se može napraviti nešto konkretnije. Ukrajini fali ljudskih resursa, Rusiji nedostaje inicijativa, a i kod jedne i kod druge strane osjeća se ratni zamor.

 

 

 

Akrap smatra da je nemoguće zamisliti da npr. Rusija pobijedi u Ukrajini. Kaže da je to neprihvatljivo za cijeli Zapad. Dodao je kako se na terenu može vidjeti da ruske snage pokušavaju voditi ofenzivna djelovanja na velikoj većini bojišta, a ukrajinske su povukle svoje snage, odmaraju ih i spremaju za vrijeme kada se može napraviti dodatno napredovanje.

 

 

 

Tvrdi kako su prve procjene bile da će Ukrajina pasti za dva tjedna, a Kijev možda za 10 dana. Rekao je da je Volodimir Zelenski simbol otpora nečemu što je prijetnja za Zapad od onoga trenutka kada je navodno kazao da “mu ne treba prijevoz za izlazak iz Ukrajine, već oružje”.

 

 

 

Ogorec: Obje strane imaju maksimalističke stavove

 

 

Ogorec napominje da se ratu za sada ne vidi kraj, da će trajati još poprilično te da nijedna strana još nije spremna sjesti za pregovarački stol. Obje strane, kaže, imaju maksimalističke stavove, a dok i jedna i druga strana ne budu spremne na poprilično bolne kompromise, neće se moći sjesti za pregovarački stol.

 

 

 

Vinković je poručio kako je najgora stvar kada se kroz medije pokušava progurati da je netko predložio Ukrajini pregovore. “To je vrlo opasna stvar. Spominju se imena i bivšeg glavnog tajnika NATO-a Rasmussena i slično, koji je savjetnik u Ukrajini. Samo činjenica da je tako nešto izašlo, može značiti stvarnu destabilizaciju. Tako da nemam podatke, imam informacije, ali nemam podatke i ne znam”, naveo je.

 

 

 

Akrap napominje da se ne vode pregovori između Rusije i Ukrajine. Povratak na temeljne postavke od 24. 2. 2022. godine, na oslobađanje tih okupiranih teritorija, je jedan od ključnih preduvjeta za počinjanje bilo kakvih ozbiljnih pregovora, zaključio je.

 

(SB)

VOJNI ANALITIČAR MARINKO OGOREC: “Ukrajina teško izdržava žestoke udare Rusije, rat bi mogao potrajati…”