Vlada Republike Srpske (RS) usvojila je Odluku o prvoj emisiji obveznica namijenjenih građanima, s ciljanom nominalnom vrijednošću od pet miliona maraka.

 

 

 

Iako se ova inicijativa predstavlja kao prilika za građane da ulože novac uz povoljnije kamate nego u bankama, postoji niz kritičkih pitanja koja dovode u sumnju opravdanost i sigurnost ovakvog poteza, posebno u kontekstu aktuelne političke i ekonomske situacije u RS-u.

 

 

 

Mali iznos, velika pitanja

 

 

Prvo, iznos od pet miliona maraka izgleda neznatan u kontekstu državnih potreba, što izaziva pitanje zašto Vlada uopće pokreće ovakvu emisiju. Ako je cilj prikupiti sredstva za razvojne projekte ili smanjenje deficita, ovakav mali iznos teško da će imati značajan utjecaj.

 

 

Ovo ostavlja dojam da je emisija više simbolična nego praktična, što dovodi do pitanja je li ovo stvarno pokušaj rješavanja ekonomskih problema ili samo PR potez. S obzirom na to da je RS suočena s ozbiljnim budžetskim deficitima i dugovima, ovakav mali iznos emisije izgleda kao kap u moru potreba.

 

 

Drugo, postoji ozbiljna zabrinutost u vezi s povjerenjem građana u ovaj instrument. Trenutno političko stanje u RS-u, gdje je rukovodstvo entiteta suočeno s mogućim hapšenjima i optužbama, ne ulijeva povjerenje u stabilnost i sigurnost ulaganja. Građani su opravdano skeptični kada je riječ o ulaganju novca u obveznice koje izdaje Vlada koja je sama u političkoj krizi. Kako može postojati garancija da će sredstva biti sigurna i da će kamate biti isplaćene, ako je vladajuća struktura na rubu kolapsa?

 

 

Politička situacija u RS-u dodatno komplicira stvar. Rukovodstvo entiteta je pod istragom, a optužbe za korupciju i zloupotrebu položaja dodatno narušavaju povjerenje građana. U takvom okruženju, bilo kakva inicijativa koja zahtijeva povjerenje građana, poput emisije obveznica, suočava se s ozbiljnim izazovima. Građani se pitaju kako mogu vjerovati u sigurnost svojih ulaganja kada je sama Vlada u krizi.

 

 

Primjer Hrvatske, koja je prva u regionu krenula sa emisijom narodnih obveznica, pokazuje da je ovakav model moguć, ali ne i bez izazova. Hrvatska je uspjela prikupiti značajna sredstva putem obveznica, s kamatnim stopama između 3,25 posto i 4%, što je više od onoga što banke nude na depozite.

 

 

U slučaju RS-a, kamatna stopa od 4,5% može izgledati privlačno, ali uz ozbiljne rezerve. Hrvatska je imala relativno stabilnu političku i ekonomsku situaciju kada je pokrenula emisiju obveznica, što je omogućilo veće povjerenje građana. U RS-u, gdje je politička klima nestabilna, a ekonomski problemi duboki, ovakva inicijativa teško da će imati isti uspjeh.

 

 

 

Rizici i nedoumice

 

 

Ekonomski analitičar i zastupnik u parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Admir Čavalić ističe da se prodaja narodnih obveznica može tumačiti na različite načine kada govorimo o entitetu RS.

 

 

“Svakako da je ovo rezultat činjenice da postoji potreba za dodatnim raspoloženim sredstvom i da se sada, za razliku od klasičnih emisija gdje se prije svega išlo prema komercijalnim bankama i drugim zajednicovanim kupcima, sada ide prema građanima, odnosno očekuje se da građani kroz institut narodnih obveznica finansiraju vlast u RS-u. Skeptik sam po pitanju najava da će taj novac ići u neke razvojne projekte”, smatra Čavalić.

 

 

On dalje ističe da je vrlo vjerovatno da će sredstva prikupljena putem obveznica biti korištena za tekuću budžetsku potrošnju, odnosno za održavanje stabilnosti budžeta.

 

 

“Naravno da je očekivano da ministrica finansija unaprijed govori kako to nije tako, kako bi ojačala povjerenje u same obveznice, u kupovinu istih. Ove obveznice, odnosno prodaja narodnih obveznica, je jedan i test, politički, ne samo ekonomski, za vlast u entitetu RS. Najgori mogući slučaj, scenarij, jeste da bude slab odziv od strane građana”, poručuje Čavalić.

 

 

On također ističe da bi se u slučaju slabog odziva mogli aktivirati zaštitni mehanizmi, poput primoravanja privrednika da se uključe u zadnji trenutak kako bi aukcija bila uspješna.

 

 

“Najgori slučaj jeste u stvari da građani nemaju takav odziv i tako će biti interesantno analizirati, u slučaju uspjeha aukcije, koliko je u stvari zaista građana učestvovalo u kupovini ovih narodnih obveznica. Incijalno dijeluje kao dobra ponuda, bolja je definitivno od čuvanja novca u bankama. Ovo jeste jedan vid konkurencije štednje u bankama i za samog građana pod uslovom da se sve ispuni, da ne bude nekih problema, prevara i slično, a ipak je riječ o obveznicama entiteta koji se posmatraju kao državne obveznice, dakle kao sigurne, te se očekuje da ne bude problema”, pojašnjava Čavalić.

 

 

 

Politički test povjerenja

 

 

On zaključuje da je ovo jedan test, ne samo ekonomski već i politički, test povjerenja građana u entitet RS.

 

 

“Obično propala aukcija znači da nema povjerenja ili, s druge strane, može biti slučaj ako ne propadne aukcija da se desi, da bude uspješna prodaja svih obveznica, kao što je planirano, ali da u strukturi kupaca imamo značajan broj lica, fizičkih i pravnih, koji su povezani s vlastima u entitetu RS. I to ocjenjujem, dakle, i taj drugi slučaj kao neuspješan. Jedino bi uspješno bilo da zaista u strukturi vidite diverzifikaciju, vidite veliki broj različitih građana koji su kupovali u različitim iznosima, od stotinu maraka, hiljadu, deset hiljada maraka, sto hiljada maraka itd”, dodaje Čavalić.

 

 

Na kraju ističe kako se radi o jednom testu za sve u RS-u.

 

 

“Ovo je vid, test ispitivanja povjerenja javnosti i građanstva u samu vlast. I to je jedan dobar test, jer pokazuje, u stvari, da li je neko spreman investirati u vas. To ustvari pokazuje o tome kako vas građani posmatraju”, zaključuje Čavalić.

 

 

Emisija obveznica RS-a može se činiti kao povoljna prilika za građane, ali uz ozbiljne rezerve. Mali iznos emisije, politička nestabilnost i nedostatak jasnih garancija za sigurnost ulaganja čine ovu inicijativu upitnom. Umjesto da bude rješenje za budžetske deficite, ova emisija može postati još jedan primjer kratkovidog upravljanja finansijama, što će samo produbiti nepovjerenje građana u institucije.

 

 

U kontekstu aktuelne političke krize, ovakav potez izgleda više kao pokušaj da se stvori iluzija stabilnosti i ekonomske aktivnosti, nego kao ozbiljna strategija za rješavanje ekonomskih problema. Građani RS-a imaju pravo biti skeptični, jer ulaganje u obveznice koje izdaje Vlada na rubu kolapsa nosi visok rizik.

 

 

 

 

(Klix/RTRS)

Veliki ispit povjerenja: Hoće li građani RS-a uložiti u obveznice dok vlast stoji na rubu hapšenja…