Tužilaštvo BiH izdalo je nacionalnu i međunarodnu tjeralicu za predsjednikom Republike Srpske koji prijeti da će formirati vlastitu graničnu policiju kako bi se zaštitio od pravde i iznudio raskid sa Sarajevom, piše madridski list El Espanol u velikoj reportaži iz naše zemlje koju prenosimo u cijelosti.

 

 

 

Piše: Alvaro Escalonilla El Espanol

 

 

“Moj najveći strah nije rat širokih razmjera kakav smo doživjeli 1990-ih, barem ne u početku. Moj najveći strah je više sukob između različitih sigurnosnih snaga s oružjem i politička retorika koja zahuktava situaciju”, priznaje Adi Ćerimagić, viši analitičar za Zapadni Balkan u think tanku European Stability Initiative (ESI).

 

 

Ćerimagić pomno prati zbivanja u BiH koja se kuhaju već nekoliko mjeseci u političkoj krizi s nepredvidivim posljedicama. Kriza koja nosi pečat Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, bosanskohercegovačkog entiteta sa srpskom većinom proizašlom iz Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je prije gotovo trideset godina okončan 45-mjesečni rat u toj balkanskoj zemlji.

 

 

Posljednje poglavlje krize počelo je u februaru kada je državni sud u Sarajevu osudio Dodika na godinu dana zatvora i dodatnih šest godina zabrane obnašanja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Razlog? Kršenje zakona kojeg je donio šef Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, Christian Schmidt. Njemački političar vodi instituciju stvorenu prema Daytonskom sporazumu koja od 1997. godine ima ovlasti nametati zakone i izmjene regionalnog ustava, smjenjivati ​​političare i donositi obavezujuće odluke bez ikakvih proceduralnih zahtjeva. “Schmidt jednostavno ustane, nešto odluči, stavi na web stranicu i onda to postane zakon u državi”, objašnjava Ćerimagić u razgovoru za El Espanol.

 

 

Bivši savezni ministar poljoprivrede i član Kršćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske stranke CDU-a, je car Bosne. To prepoznaje veliki dio međunarodne zajednice. “On je najmoćniji pojedinac u bilo kojoj od 46 zemalja koje čine Vijeće Europe”, naglašava Ćerimagić. “Može raditi što god hoće.” Postoji samo jedan problem. “Schmidt ima sve te ovlasti na papiru, ali nema agencije za provođenje zakona.” Drugim riječima, njemački zvaničnik može odlučivati, ali ne može prisiliti. Slabost koju Dodik ne libi koristiti do mile volje.

 

 

Posljednjih mjeseci lider bosanskih Srba progurao je kroz Narodnu skupštinu Republike Srpske nekoliko inicijativa koje podržavaju njegova nastojanja da se odvoji od Sarajeva. To uključuje zakon koji onemogućuje izvršenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriji koju on kontrolira i drugi koji de facto stavlja veto na uredbe Ureda visokog predstavnika. Schmidt je blokirao svaku njegovu inicijativu, ali Dodik je ignorirao svaku njegovu blokadu. To je razlog za njegovu kaznu. Kaznu koju Dodik, međutim, ne želi odslužiti.

 

 

“Schmidt je pokušao napraviti neke promjene, ali mu treba više podrške zapadnih zemalja, koje trenutno nisu zainteresirane za regiju”, kaže Hikmet Karčić sa Univerziteta u Sarajevu. Georgio Konstandi, istraživač genocida u BiH, ipak je kritičniji prema njemačkom lideru. “Ponaša se kao neokolonijalni guverner koji povremeno izlazi iz svoje bijele kule da se uključi u prozelitiziranje među svojim podanicima”, smatra Konstandi.

 

 

Prema potpunom raskidu

 

 

Dodik ima još otvorenih slučajeva protiv sebe. “Državno tužilaštvo od decembra vodi istragu protiv njega i još nekoliko osoba, uključujući premijera i predsjednika Skupštine Republike Srpske, zbog kršenja državnog poretka i Ustava”, rekao je Ćerimagić. “Protiv njih se vodi istraga zbog izrade nacrta novog ustava koji uvodi odvojene vojske, odvojene granične kontrole i odvojene obavještajne agencije, što bi potkopalo sadašnji ustavni poredak.” Poredak proizašao iz Daytonskog sporazuma iz 1995.

 

 

Dodik se nije samo žalio na presudu, već je iskoristio priliku za raspirivanje etničkih tenzija. Predsjednik Republike Srpske ustvrdio je da je državni sud djelovao iz “rasne i nacionalne mržnje” prema Srbima, te odlučio da državnim sudovima, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću ukine nadležnost nad srpskim entitetom. Totalni raskid.

 

 

Sve ovo izazvalo je reakciju Tužilaštva BiH, koje je prošlog ponedjeljka izdalo nalog za hapšenje samog Dodika, njegovog premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nenada Stevandića. I oni su, poput Dodika, optuženi za kršenje ustavnog poretka.

 

 

Suočeno s neprestanim izazovima lidera bosanskih Srba, koji je ranije ove sedmice prešao u susjednu Srbiju i pojavio se u četvrtak u Izraelu kako bi prisustvovao konferenciji o antisemitizmu u Jeruzalemu, gdje se želio fotografirati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, državno pravosuđe je zatražilo od Interpola raspisivanje međunarodne potjernice za njim i Stevandićem, ali ne i za Viškovićem

 

 

Dešifriranje Dodika

 

 

S nadimkom “Bosanski medvjed”, Dodik je najdugovječniji političar u poslijeratnom periodu Bosne i Hercegovine. “U ratu nije imao nikakvu značajniju ulogu. A nakon rata je prvi put postao premijer Republike Srpske 1998. godine. Od tada je, uz nekoliko godina pauze, barem od 2006. godine, najistaknutiji političar u Republici Srpskoj. Lider je najjače stranke i dominira poslijeratnom politikom BiH”, rezimira Ćerimagić.

 

 

“U stvarnosti, iako je tako utjecajna ličnost, Dodik se uvijek oslanja na podršku drugih. Šta pod tim mislim? Zadnji put je njegova politička stranka imala većinu u Republici Srpskoj 2006. godine. Od 2010. uvijek se oslanja na koalicije, ponekad sastavljene od pet ili šest stranaka”, dodaje Ćerimagić. Nadalje, na državnoj razini uvijek mora dijeliti vlast s koalicijskim partnerima, kako to Ustav nalaže, a te koalicije često čini šest ili sedam stranaka.

 

 

Karčić ističe njegov ideološki profil: “Dodik je srpski nacionalistički autokrata koji govori o osamostaljivanju Republike Srpske ili čak o odcjepljenju od Bosne. On je također proruski i promađarski orijentiran, te često izjavljuje da bosanska centralna vlada i Ured visokog predstavnika ne bi trebali imati nikakvu moć nad Republikom Srpskom.”

 

 

Reuf Bajrović, bivši ministar energije, industrije i rudarstva Federacije BiH, u razgovoru za El Espanol smatra da je “Dodik ultranacionalist koji želi uspjeti tamo gdje nije uspio Radovan Karadžić”.

 

 

“Njegov politički cilj je ujediniti Srbiju s 49 posto Bosne koja je podvrgnuta etničkom čišćenju”, kaže Bajrović.

 

 

Konstandi smatra da je Dodikov lični interes iznad svakog ideološkog puritanizma.

 

 

“Dodik je samointeresni autokrata koji očajnički želi novac uslijed zapadnih sankcija”, rekao je Konstandi. “Njegov lični interes, koji se može vidjeti u njegovom trenutnom državnom udaru, očitom pokušaju da izbjegne zatvor, iznad je svakog ideološkog puritanizma”, dodaje Konstandi.

 

 

Predstavljajući se kao vođa umjerenih snaga bosanskih Srba koje se suprotstavljaju ekstremizmu Karadžića, kojeg je Haaški sud osudio na četrdeset godina zatvora pod optužbama za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uključujući one vezane uz masakr u Srebrenici i opsadu Sarajeva, Dodik je mutirao u negatora bosanskog genocida. Masakr nad 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici nazvao je “organiziranom tragedijom” i “lažju”.

 

 

Prijatelj Putina i Vučića

 

 

Njegov nepokolebljiv protivzapadni stav naveo ga je da se pridruži proruskoj osovini. Dodik trenutno uživa podršku Rusije Vladimira Putina s kojom se susreo pet puta u Moskvi od početka invazije na Ukrajinu, Mađarske Viktora Orbána i Srbije Aleksandra Vučića. Srbijanski predsjednik, koji se suočava s najvećim domaćim protestima od pada Slobodana Miloševića, proglasio je Dodikovu osudu “najvećom krizom u Bosni i Hercegovini od kraja rata” i otputovao u Banju Luku, kako bi mu pružio podršku.

 

 

Danima kasnije, Vučić je u Srbiji dočekao i Nenada Stevandića, predsjednika NSRS, kojeg, kao i Dodika, progoni bosanskohercegovačko pravosuđe. Sam Stevandić je prošle sedmice na srpskoj televiziji izjavio da je “rukovodstvo Republike Srpske bilo i ostat će jedinstveno”. “Mi smo imali dnevne konsultacije, nismo dozvoli da nas podijele i da nam bilo kakav ambasador ubaci neki klip koji bi narušio to jedinstvo”, kazao je Stevandić, Dodikova desna ruka.

 

 

Unatoč potrazi, predsjednik Republike Srpske pojavio se u ponedjeljak navečer u srbijanskom mjestu Batajnica, u blizini glavnog grada Beograda, kako bi kao počasni gost prisustvovao službenoj komemoraciji NATO bombardiranja Jugoslavije 1999. godine. Stigao je Dodik, stao u odbranu Vučića kojeg smatra “jedinim koji može vratiti snagu Srbiji” usred masovnih demonstracija na kojima se tražila njegova ostavka – i osudio intervenciju Alijanse.

 

 

Samo tri dana kasnije Dodik se pojavio u Jeruzalemu kako bi prisustvovao spomenutoj konferenciji protiv antisemitizma koju je organizirao Netanyahu, a na kojoj je učestvovalo nekoliko predstavnika evropske krajnje desnice, među kojima se isticao štićenik Marine Le Pen, Jordan Bardella, predsjednik bivšeg Nacionalnog fronta.

 

 

Granična policija Bosne i Hercegovine još uvijek istražuje kako je Dodik uspio nekažnjeno prijeći granicu.

 

 

“Koristeći svoje rukovodeće funkcije u entitetu Republika Srpska, izbjegao je zakonom propisane procedure granične kontrole, prešao državnu granicu i napustio Bosnu i Hercegovinu”, navodi se u dopisu državnog Tužilaštva upućenom Interpolu.

 

 

Šta će Trump učiniti?

 

 

S druge strane zida, koji je difuzan kada je u pitanju Balkan, nalazi se Evropska unija. Delegacija EU-a za Bosnu i Hercegovinu nakon Dodikovog izazova zatražila je poštivanje odluka Ustavnog suda, pozvala na dijalog između političkih aktera i, prema pisanju portala Politico, privremeno povećala kontingent EUFOR-a Althea, vojne snage zadužene za osiguranje poštivanja mirovnog sporazuma.

 

 

Ali nepoznato je kakav će stav zauzeti Donald Trump, budući da dijeli stavove Kremlja u drugim područjima Evrope bliskim Balkanu poput Rumunije i, zašto ne reći, Ukrajine. Američki predsjednik odgovarao je na desetine pitanja u prva dva mjeseca u Ovalnom uredu, ali nije rekao ništa o Bosni.

 

 

“Dodik je računao na Trumpovu podršku. Oslonio se na povratak republikanca u Bijelu kuću, a godinama je govorio da će, ako se Trump vrati, proglasiti nezavisnost jer smatra da se SAD, barem za vrijeme Trumpove administracije, neće miješati u BiH. Ili, što je još bolje za njega, da će podržati njegov plan”, kaže Ćerimagić. “Ali krivo je izračunao, barem trenutno, jer je državni sekretar Marco Rubio kritikovao njegovo ponašanje.” Ponašanje koje, prema izjavama američkog ministra vanjskih poslova, podriva institucije Bosne i Hercegovine. Međutim, ništa definitivno.

 

 

Rizik od hapšenja

 

 

Dodik se boji da će ga bosanskohercegovačke vlasti uhapsiti. Ovi strahovi bili su opipljivi tokom njegove posjete gradu Zvorniku, na obalama rijeke Drine prošlog četvrtka. Bosanskohercegovački portal Klix scenu njegovog slijetanja na nogometno igralište domaće ekipe usporedio je s filmom Ridleya Scotta “Pad crnog jastreba”. Pojavio se s većom pratnjom nego inače, cijelo vrijeme u pratnji nekoliko helikoptera i pripadnika antiterorističkih jedinica.

 

 

“Neko bi pomislio da su zatvorska kazna i nalog za hapšenje dovoljni da garantuju njegovo zatvaranje. Međutim, bosanskohercegovačka policija i obavještajne službe, kao i ministri u sarajevskoj vladi, ocijenili su njegovo hapšenje prevelikim sigurnosnim rizikom”, napominje Konstandi. “Oni očito vjeruju da bi bilo kakva moguća reakcija njegovih pristalica, koji, iskreno, nisu u poziciji započeti oružani ustanak, ili njegove stranke bila gora od… čekanja da li će izvršiti svoj puč. To je apsurdno.”

 

 

 

 

“Dodik može biti pritvoren bez velike nestabilnosti. No, što se pritvaranje duže odlaže, to je veća mogućnost sukoba”, smatra Bajrović. “Ako Dodik i društvo budu uhapšeni što je prije moguće, posljedice za Bosnu bile bi dramatičan porast stabilnosti i političke saradnje. Za sada su Dodikove prijetnje nasiljem bezvrijedne.”

 

 

“Dodik mora biti priveden na ispitivanje jer je to jedini način da se pokaže da državne institucije funkcioniraju i da niko u državi nije iznad zakona. No, to je neizvjesno jer su i agencije vrlo oprezne, znajući da bi sukob snaga sigurnosti i policije mogao dovesti do političkih, a time i sigurnosnih posljedica”, zaključuje Ćerimagić.

 

 

Ubrzo nakon što je Tužilaštvo izdalo nalog za hapšenje, lider bosanskih Srba objavio je putem društvenih mreža da se entitet pod njegovom kontrolom sprema stvoriti “vlastitu graničnu policiju”, novu sigurnosnu snagu koja će kontrolirati granicu s Federacijom BiH. Dodik se želi zaštititi, a zaprijetio je i oduzimanjem imovine zvaničnicima bosanskih Srba koji rade u federalnim agencijama.

 

 

Schmidt je stao u njihovu odbranu. “To se neće dogoditi! Zašto? Zato što ne živimo u Sjevernoj Koreji, gdje jedna osoba odlučuje o životima svih građana te zemlje. Živimo u slobodnoj Evropi gdje postoje različita mišljenja. U demokratskom društvu postoji jasna procedura koju treba slijediti ako se mišljenja razlikuju”, odgovorio je njemački političar. Borba se nastavlja.

 

(SB)

VELIKA REPORTAŽA ŠPANSKOG LISTA: Balkansko bure baruta ponovno prijeti da eksplodira u Bosni, Dodik želi uspjeti tamo gdje Karadžić nije uspio!