U Gazi, procenat djece ubijene kao postotak od ukupnog broja smrtnih slučajeva je “preko 40 posto”.

 

 

 

Kako su desetine sukoba nemilosrdno oduzele budućnost desetinama hiljada djece, 2023. godina ostat će upamćena kao “jedna od najtežih” godina za djecu, prema Dječjem fondu Ujedinjenih naroda (UNICEF).

 

 

 

Još jedan faktor koji je ovu godinu učinio “jednom od najtežih” je i nedovoljno sredstava za humanitarne organizacije, što su osjetila djeca kojoj je potrebna pomoć za spašavanje, posebno u zonama sukoba, rekao je zamjenik izvršnog direktora UNICEF-a.

 

 

 

“Mislim da je 2023. bila jedna od najtežih godina za djecu širom svijeta. I mislim da me je prvenstveno najviše pogodilo užasno nasilje bez presedana koje smo vidjeli u Gazi”, rekao je Ted Chaiban za Anadoliju.

 

 

 

Prema njegovim riječima, u Gazi, procenat djece ubijene kao postotak od ukupnog broja smrtnih slučajeva je “preko 40 posto”.

 

 

 

Naveo je da je to dvostruko više od onoga što su zabilježili u preko 40 sukoba u kojima imaju podatke.

 

 

 

“To je nešto što smo vidjeli bez presedana, neselektivni nivo nasilja u Gazi. A to je jednostavno užasno”, rekao je Chaiban.

 

 

 

Izrael je napao Pojas Gaze od prekograničnog napada palestinske grupe Hamas 7. oktobra, ubivši najmanje 20.424 Palestinca, uglavnom žena i djece, i ranivši 54.036 drugih, prema zdravstvenim vlastima u enklavi.​​​ ​

 

 

 

To je izazvalo humanitarnu katastrofu bez presedana i ogromnu štetu na infrastrukturi, prema palestinskim i međunarodnim izvorima.

 

 

 

Gaza mrlja na našoj svijesti

 

Ovo je svijet u kojem sukobi duboko pogađaju djecu, gdje klima uzrokuje povećano raseljavanje i gdje će humanitarni sistem morati nastaviti da bude tu da odgovori, naglasio je Chaiban.

 

 

 

Istakao je da veličina neprijateljstava u Gazi zasjenjuje ostala neprijateljstva koja su u toku, a koja je potrebno zapamtiti.

 

 

 

“Teško je pomisliti da su krize koje su bile i prije Gaze, bile mrlja na našoj svijesti, a to se dogodilo u Sudanu”, rekao je Chaiban.

 

 

 

U Sudanu je radio prije 20 godina kada je kriza u Darfuru bila na svom vrhuncu. Smatra da je ono što se dešava upravo sada ponavljanje historije.

 

 

 

“Vidimo djecu i njihove porodice koji su izvučeni iz svojih sela, prisiljeni da pređu granicu u Čadu, u suštini ciljano nasilje u zajednici”, rekao je Chaiban.

 

 

 

Napominjući da se ovo ne dešava samo u Darfuru, već se nasilje proširilo na Kordofan i Khartoum, Chaiban je rekao: “Cijela zemlja je dislocirana. Imamo najveće raseljavanje djece u svijetu koje se događa dok govorimo u Sudanu”.

 

 

 

Naveo je da zatim imamo “skoro zaboravljenu” krizu u istočnom dijelu Demokratske Republike Kongo, gdje postoji s*******o i fizičko nasilje nad djecom u sukobu koji traje od 1990-ih.

 

 

 

Iako je “svaki dolar bitan”, rekao je Chaiban, UNICEF-ov apel za djecu za 2023. bio je “finansiran s otprilike 50 posto, što je dovelo do smanjenja za 16 posto za 2024.”

 

 

 

“Učinit ćemo sve što je u našoj moći da prikupimo sredstva kako bismo mogli da odgovorimo djeci”, pojasnio je Chaiban.

 

 

 

UNICEF je 2023. godine apelovao na 10,3 milijarde dolara hitnog finansiranja kako bi se došlo do više od 110 miliona djece – uključujući 54 miliona djevojčica i 10 miliona djece sa smetnjama u razvoju – uz humanitarnu pomoć u 155 zemalja i teritorija.

 

 

 

Apel je bio fokusiran na velike krize uključujući Haiti, Sahel, Demokratsku Republiku Kongo, Afrički rog, Pakistan, Ukrajinu, Sudan, Ugandu, Etiopiju, Afganistan i Mijanmar.

 

 

 

Chaiban je rekao da UNICEF želi biti “efikasniji” u načinu na koji radi sa nekim od svojih sestrinskih agencija kao što je Svjetski program za hranu (WFP) sljedeće godine.

 

 

 

“Zajedno se fokusiramo na liječenje teške akutne pothranjenosti i došli smo do pojednostavljenog protokola koji se fokusira samo na one koji su najviše ugroženi”, rekao je, navodeći da će svoje zalihe usmjeriti na one kojima je najpotrebnija.

 

 

 

 

Ulazak u 2024. s veoma teškim situacijama

 

 

Ističući da se bliži još jedna uznemirujuća godina jer ne ulazi samo svijet u godinu, već i mnogi sukobi, Chaiban je izrazio nadu u rad koji radi UNICEF.

 

 

 

“Mislim da je vrlo jasno da ulazimo u 2024. s vrlo teškim situacijama u Gazi, Sudanu, Demokratskoj Republici Kongo i Sahelu. Moramo se pobrinuti da ne zaboravimo krize poput raseljavanja koje je došlo iz Sirije, Rohingya u Bangladešu i situacije na Haitiju, gdje imamo nasilje bandi koje je izazvalo preokret u društvu”, rekao je Chaiban.

 

 

 

Međutim, poručio je da želi da govori i o nadi skrećući pažnju na Somaliju, gdje je 2022. godine izbjegnuta glad.

 

 

 

Zatim, tu je “situacija na Rogu Afrike, gdje su tokom godina uspostavljeni sistemi”.

 

 

 

Napomenuo je da rad UNICEF-a ima pozitivan uticaj u ciljanim zemljama.

 

 

 

U svom pozivu za 2024. godinu, UNICEF je pokrenuo apel za hitno finansiranje u iznosu od 9,3 milijarde dolara kako bi došao do najmanje 93,7 miliona djece u 155 zemalja.

 

 

 

Prvih pet apela prema zahtjevima za finansiranje za 2024. odnosi se na Afganistan s 1,44 milijarde dolara, sirijske izbjeglice i drugu ugroženu populaciju s 860 miliona dolara, Sudan s 840 miliona dolara, Demokratsku Republiku Kongo s 804 miliona dolara i Ukrajinu i odgovor na izbjeglice s 580 miliona dolara.

 

 

 

Njegovi planovi uključuju i vakcinaciju protiv malih boginja za oko 17,3 miliona djece i 7,6 miliona djece za liječenje njihove teške akutne pothranjenosti.

 

 

 

Takođe, među ciljevima UNICEF-a je da formalno ili neformalno obrazovanje bude dostupno za 19,3 miliona djece i da mentalno zdravlje i psihosocijalna podrška u zajednici budu dostupni za 26,7 djece.

 

 

 

Prema novom pozivu, kritički nedovoljno finansirane vanredne situacije uključuju Sudan, Burkinu Faso, Demokratsku Republiku Kongo, Mijanmar, Haiti, Etiopiju, Jemen, Somaliju, Južni Sudan i Bangladeš.

 

(SB)

“UŽASNO NASILJE BEZ PRESEDANA U GAZI”: 2023. će ostati kao jedna od najtežih godina za djecu širom svijeta