Summit najrazvijenijih zemalja svijeta ostvario je primarni cilj i potvrdio jedinstvo.
Summit najrazvijenijih zemalja svijeta, okupljenih u skupinu G7 (SAD, Ujedinjena Kraljevina, Japan, Njemačka, Francuska, Italija i Kanada), ostvario je primarni cilj i potvrdio jedinstvo okupljenih u bavarskim Alpama. Nastavljen je tako ritam summita koji je počeo krajem prošlog tjedna Europskim vijećem, a nastavlja se već od utorka sastankom šefova država i vlada Sjevernoatlantskog saveza u Madridu.
Važna je poruka da zemlje demokratskog svijeta i dalje djeluju usklađeno dok je BRICS, zajednica država gdje su dvije autokracije (Rusija, Kina) i tri u kojima demokracija erodira (Brazil, Republika Južna Afrika i Indija), sposoban davati izjave, ali bez političke akcije.
G7 se može smatrati i moralnim pobjednikom jer su na summit došli Indonezija, Indija, Republika Južna Afrika, Senegal i Argentina (ove dvije potonje kao predsjednice regionalnih udruga). Kao što je već uobičajeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski se javio videovezom i rekao da je važno da rat završi do zime.
Odlučna predanost
Kako je sastanak išao kraju tako su prvo objavljeni dokumenti vezani uz Ukrajinu.
“Mi, čelnici G7, nepokolebljivi smo u našoj solidarnosti s Ukrajinom i ponovno potvrđujemo našu odlučnu predanost podršci vladi i narodu Ukrajine u njihovoj hrabroj obrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta svoje zemlje i borbi za mirnu, prosperitetnu i demokratsku budućnost”, stoji u prvoj rečenici.
Potvrđuju zatim da će nastaviti osiguravati financijsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku podršku i biti uz Ukrajinu koliko god bude potrebno. G7 nastavlja korake koji vode izolaciji Rusije na globalnom tržištu i odlučni su smanjiti joj prihode, uključujući i od zlata. Koliko je poznato, četiri su članice (SAD, Britanija, Japan i Kanada) odlučile prekinuti uvoz ruskog zlata. EU ima ograde.
U deklaraciji je najavljeno da će se “poduzeti odgovarajući koraci daljnjeg smanjivanja ovisnosti o ruskoj energiji”. Reuters je tumačio da će čelnici dogovoriti planove ograničenja cijene ruske nafte. Tu je mjeru poticala američka ministrica financija Janet Yellen dok su u EU bili rezerviraniji. SAD je zagovarao i da se ograničenje cijena proširi i na ruski plin. Nastavljen je tako snažan pritisak na rusku ekonomiju koja se i dalje dobro drži, unatoč dosadašnjim sankcijama. Motritelji učinka sankcija ističu da je zasad najdjelotvornija zabrana izvoza sofisticirane tehnologije zbog koje pati ruska vojna industrija i taj će se segment sankcija pojačati.
Iz američkog izaslanstva poručili su da će SAD Ukrajini dostaviti napredni norveški raketni sustav zemlja – zrak NASAMS, kao i dodatnu artiljerijsku potporu. NASAMS, sustav koji može gađati ciljeve na udaljenosti od 160 kilometara, koristi se za zaštitu osjetljivog zračnog prostora oko Bijele kuće i američkoga Capitola u Washingtonu.
Pojas i put
U nedjelju, prvog dana summita, čelnici su pokrenuli Partnerstvo za globalnu infrastrukturu i ulaganja.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da će SAD osigurati 200 milijardi dolara u obliku bespovratnih sredstava, saveznih fondova i privatnih ulaganja u idućih pet godina za potporu projektima u zemljama s niskim i srednjim dohotkom koji pridonose borbi protiv klimatskih promjena, poboljšanju globalnog zdravlja, jačanju ravnopravnosti spolova i digitalne infrastrukture.
Europa će u istom razdoblju mobilizirati 300 milijardi eura za izgradnju održive alternative kineskoj inicijativi “Pojas i put” koju je kineski predsjednik Xi Jinping pokrenuo 2013. godine, najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Povećava se broj vojnika na Baltiku
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan sastaje se u utorak u Madridu s finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm i švedskom premijerkom Magdalenom Andersson neposredno prije početka summita NATO-a.
Još jedan je to u nizu pokušaja da se slomi tursko protivljenje ulasku tih dvaju država u Savez primarno zbog uloge koju kurdska zajednica ima u Švedskoj.
Na summitu će se usvojiti novi Strateški koncept za narednih deset godina, u kojem će se definirati sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava te dati obrisi političkih i vojnih zadaća koje NATO treba provesti za njihovo rješavanje.
Neposredno prije summita glavni tajnik Jens Stoltenberg je potvrdio da se odustalo od ranijeg plana prema kojem bi obrana baltičkih zemalja bila naknadna, nakon mogućeg ruskog napada uslijedilo bi oslobađanje.
To podrazumijeva da će biti povećan broj vojnika stacioniranih u tim zemljama koji bi, zajedno s lokalnim snagama, izdržali prvi udar prije dolaska pojačanja.
(Jutarnji)