Šefčovič, sada povjerenik EU za trgovinu, nazvao je projekt “svjedočanstvom zajedničke predanosti promicanju zelene tranzicije”. Scholz ga je opisao kao “istinski europski projekt”, ističući da “iznad svega trebaju ove baterije”.

 

 

 

Europska unija “kladi” se na rezerve litija u Srbiji kako bi potaknula ambiciozan prelazak na električna vozila, piše Politico.

 

 

Procjenjuje se da nalazište litija Jadar sadrži dovoljno mekog, bijelog metala za pogon 1 miliona električnih vozila i zadovoljava do 25 posto europske potražnje. Upravo zbog toga je to nalazište ključno u kontekstu napora Bruxellesa da osigura opskrbu ključnim sirovinama potrebnim za prelazak s fosilnih goriva.

 

 

Ipak, intenzivan otpor projektu od strane Srba, koji su zabrinuti zbog ekološke štete i optužuju svoje političke vođe za korupciju, prijeti potkopavanjem podrške članstvu u EU. Prema najnovijim anketama, 40 posto Srba podržava ulazak u EU.

 

 

Protesti povezani s valom protuvladinih nemira

 

 

“Ako EU nastavi podržavati projekt, to će signalizirati da blok daje prednost svojim ekonomskim interesima nad temeljnim vrijednostima te će imati dramatične posljedice na Srbiju i regiju”, rekao je Aleksandar Matković iz Beograda koji je organizirao prosvjede protiv protesta.

 

 

Protesti su postali povezani sa širim valom protuvladinih nemira u Srbiji, navodi Politico. Napetosti su dodatno eskalirale nakon što je dokumentarni film, koji je producirao metalurg koji podržava projekt Rio Tinto, nazvao protivnike projekta “ruskim agentima”.

 

 

Europski povjerenik za industriju Stéphane Séjourné predstavio je krajem marta 47 strateških projekata u okviru Zakona o kritičnim sirovinama (CRMA). Neočekivano, nisu uključeni projekti izvan Europske unije pa su se mnogi zapitali je li to zbog kontroverze oko Rio Tintova rudnika litija Jadar.

 

 

Komisija je odbila komentirati je li zabrinutost oko Jadra utjecala na odluku, ali je naglasila šire ambicije oko strateškog partnerstva sa Srbijom u pogledu sirovina.

 

 

 

 

Vučić se sastao s von der Leyen i Costom

 

 

Ubrzo nakon što je Séjourné najavio projekte koje podržavaju EU, srpski predsjednik Aleksandar Vučić sastao se s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom na večeri u Bruxellesu.

 

 

Europski čelnici izrazili su nezadovoljstvo Vučićevim postupanjem sa studentskim nemirima i širim protestima protiv njegove vladavine koji traju više od četiri mjeseca. Istovremeno, Vučić optužuje prosvjednike da ih finansira Zapad.

 

 

“Srbija treba provesti reforme, posebno poduzeti odlučne korake prema slobodi medija, borbi protiv korupcije i izbornoj reformi”, napisala je von der Leyen u objavi na društvenim mrežama nakon njihova sastanka.

 

 

Sve su oči sada uprte u to hoće li se rudnik Jadar naći na sljedećoj listi EU projekata, naglašava Politico. Séjourné je još 25. marta istaknuo da će “u nadolazećim sedmicama predstaviti odabrane projekte”, dodajući da oni izvan EU “neće nestati s karte”. Ako dobije podršku Bruxellesa, projekt bi dobio bolji pristup mogućnostima finansiranja.

 

 

Ustavni sud dopustio nastavak projekta

 

 

Europarlamentarac Hildegaard Bentele smatra da je Jadar “ključan za Srbiju, EU i cijeli automobilski sektor”. Bentele, koji predstavlja njemačke demokršćane, služi kao predstavnik Europskog parlamenta u savjetodavnom panelu koji pregledava strateške projekte CRMA-e.

 

 

Međutim, mnogi u Srbiji smatraju da je Bruxelles stao na stranu rudarskog diva, dajući prioritet njemačkim industrijskim interesima i pokušaju europskog bloka da smanji jaz u proizvodnji električnih automobila.

 

 

2004. su geolozi Rio Tinta istražujući u dolini Jadar pronašli visokokvalitetno ležište koje kombinira bor i litij. Ipak, Rio Tinto je tek 2021. najavio da će započeti s operacijama na projektu. Ta je objava izazvala masovne proteste, prisilivši vladu da obustavi pothvat Jadar. Ana Brnabić, tadašnja premijerka, proglasila je to “apsolutnim krajem” planova Rio Tinta.

 

 

Ali u julu 2024. Ustavni sud Srbije dopustio je nastavak projekta. Sedam dana kasnije, njemački kancelar Olaf Scholz i potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič odletjeli su u Beograd na potpisivanje strateškog partnerstva između Srbije i EU o održivim sirovinama, lancima vrijednosti baterija i električnim vozilima.

 

 

Šefčovič, sada povjerenik EU za trgovinu, nazvao je projekt “svjedočanstvom zajedničke predanosti promicanju zelene tranzicije”. Scholz ga je opisao kao “istinski europski projekt”, ističući da “iznad svega trebaju ove baterije”.

 

 

Aktivisti zabrinuti

 

 

Unatoč pokušajima Rio Tinta da bude transparentan u vezi s projektom kako bi ublažio zabrinutost za okoliš, i dalje postoji otpor javnosti, upozorava Politico, a prenosi Index.hr.

 

 

“U plodnoj dolini, s izvorima izvorske vode, podzemnim vodama, u dolini koja hrani ljude, u kojoj seljaci obrađuju zemlju već sedam-osam generacija, apsolutno nema mjesta za iskopavanje litija”, smatra Bojana Novaković, čelnica ekološke nevladine organizacije Marš sa Drine.

 

 

Ako se njime loše upravlja, ekstrakcija litija mogla bi kontaminirati rezerve podzemnih voda i poljoprivredno zemljište koje je od vitalnog značaja za pretežno poljoprivrednu zajednicu doline Jadar, navode i drugi ekolozi.
Nebojša Petković iz udruge Ne damo Jadar, koji za sebe kaže da je proeuropski orijentiran, smatra da EU nije zainteresirana za članstvo Srbije. Optužio je europski blok da brine samo o vlastitom profitu. “Žele nas pretvoriti u svoju bazu resursa i deponij Europe”, rekao je, označivši rudnik strateškim projektom za “uništenje” Srbije.

 

 

 

Dolina Jadra sklona poplavama

 

 

Rio Tinto inzistira na tome da rudnik neće predstavljati iste rizike za okoliš kao drugi, jer će koristiti suhe, a ne tekuće metode skladištenja otpada. Rudarski otpad, poznat kao jalovina, obično se sastoji od finih čestica stijena, vode i ponekad hemikalija – što izaziva zabrinutost.

 

 

“Međutim, suhi otpad nije imun na izloženost vodi”, upozorava Diego Marin iz mreže Europskog ureda za okoliš (EEB). Dolina Jadra sklona je poplavama. 2014. je poplava usmrtila 57 ljudi u Srbiji i pokrenula ispuštanje teških metala iz rudnika u tom području nakon što je pukla brana.

 

 

Iako je suha jalovina “definitivno bolja praksa”, Marin napominje da “još uvijek nije sigurna od ekoloških problema”, uključujući emisije prašine i potencijalno zagađenje teškim metalima.

 

 

Jedno od mogućih rješenja sukoba je dovođenje stručnjaka, primjerice onih iz Inicijative za osiguranje odgovornog rudarenja (IRMA). Rio Tinto je izrazio spremnost dopustiti IRMA-i da napravi vanjsko izvješće o Jadru, ali direktorica IRMA-e Aimee Boulanger rekla je da bi donošenje odluke o rudniku koji još ne postoji bilo teško.

 

 

Štoviše, odnos između Rio Tinta i lokalnih stanovnika možda je već došao do tačke s koje nema povratka.

 

(Politico)

UGLEDNI MAGAZIN “POLITICO” ANALIZIRA: Pretvara li se Srbija u rudarsku koloniju EU-a?