“Europski lideri ne bi smjeli zaboraviti na dugoročne odnose i ne bi smjeli riskirati do te mjere da Rusija i Kina postanu trajni saveznici”

 

 

Bivši američki državni tajnik, geopolitički konzultant Henry Kissinger (99) pozvao je Zapad da prestane pokušavati poraziti ruske vojnike u Ukrajini jer bi njihov poraz mogao dugoročno destabilizirati Europu, piše The Telegraph.

 

 

Kissinger je u ponedjeljak u sklopu Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) u Davosu razgovarao s njegovim osnivačem i izvršnim predsjednikom Klausom Schwabom (84) te tijekom tog razgovora ustvrdio da trenutno raspoloženje u svijetu sugerira da bi poraz Rusa bio fatalan za Zapad jer bi doveo do reorganizacije europske hijerarhije moći.

 

 

Doajen svjetske diplomacije rekao je i da rat u Ukrajini ne bi smio trajati još dugo, a gotovo da je i rekao da bi Zapad Ukrajinu trebao pritisnuti da prihvati uvjete obustave vatre koji nisu u skladu s njezinim trenutnim ciljevima i situacijom na terenu.

 

 

– Pregovori moraju početi tijekom iduća dva mjeseca jer će se inače stvoriti tenzije preko kojih se neće moći tako lako prijeći. Idealno, linija razdvajanja trebala bi biti povratak na prethodno stanje stvari. Inzistiranje na nastavku ratovanja nakon što prođu ta dva mjeseca ne bi dovelo do slobode Ukrajine, već do novog rata protiv same Rusije – rekao je Kissinger.

 

 

Kissinger je dodao da je Rusija već 400 godina dio Europe te da je u ključnim trenucima garantirala da će se održati ravnoteža moći na Starom kontinentu.

 

 

– Europski lideri ne bi smjeli zaboraviti na dugoročne odnose i ne bi smjeli riskirati do te mjere da Rusija i Kina postanu trajni saveznici – rekao je iskusni političar.

 

 

– Nadam se da će Ukrajinci svoje junaštvo uskladiti s mudrošću – ustvrdio je Kissinger te rekao da Ukrajina treba biti neutralna tampon-zona, a ne granična zemlja.

 

 

Kissingerovi komentari dolaze u trenutku kada Zapad sve teže pronalazi zajednički jezik oko toga kako se suprotstaviti Rusiji.

 

 

Njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je tijekom WEF-a da Mađarska i druge “neposlušne zemlje” koče uvođenje potpunog naftnog embarga Rusiji. Habeck je rekao da Njemačka manje-više može izdržati bez ruske nafte, ali da druge članice EU žele nastaviti kao da se ništa nije promijenilo.

 

 

Šef ukrajinskog energetskog konzorcija Naftogaza Jurij Vitrenko rekao je da zemlje koje ne žele uvesti zabrane to rade iz lažnih pobuda.

 

 

– Oni zapravo žele uživati u ruskoj nafti po akcijskim cijenama – rekao je Vitrenko.

 

 

Ne slažu se ni svi američki politički akteri oko toga kako treba nastaviti podržavati Ukrajinu. Iako je Kongres SAD-a nedavno odobrio slanje 40 milijardi dolara teškog paketa pomoći Ukrajini, 11 senatora i 57 kongresnika glasalo je protiv toga da se pomogne Ukrajini. Trenutno nitko sa sigurnošću ne može reći pokušava li SAD kazniti Rusiju zbog napada na Ukrajinu ili možda pokušava Kremlju dati priliku da se oslobodi sankcija ako promijeni politiku.

 

 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je okupljenima na WEF-u da će svijet ove godine doznati vlada li svijetom “sirova snaga”.

 

 

Ako vlada, onda se u Davosu u Švicarskoj više ne moraju organizirati Svjetski ekonomski forumi – ustvrdio je Zelenski te dodao da bi Rusiju trebalo izopćiti iz civiliziranog svijeta te da se s njome ne bi smjelo trgovati sve dok svi njezini vojnici ne napuste Ukrajinu.

 

 

Bivši američki kongresnik Eric Cantor rekao je da sumnja da Zapad može ostati jedinstven ako nastavi tražiti sveobuhvatna rješenja. Cantor je rekao da bi se u tom slučaju sankcije morale nametati i drugim zemljama, što bi neminovno dovelo do sukoba Zapada i Kine, Indije te ostalih 60 svjetskih zemalja koje nisu podržale rezoluciju Ujedinjenih naroda kojom je osuđen napad Rusije na Ukrajinu.

 

 

Indijski ministar energetike Shri Hardeep Puri odbacio je sugestije da bi njegova zemlja trebala prestati kupovati naftu od Rusije.

 

 

Cantor je rekao da bi se Amerika mogla naći u opasnoj situaciji ako pretjera sa svojim zahtjevima i sankcijama.

 

 

– Svi nas moraju podržavati. Već nas se optužuje da valutu svjetskih rezervi koristimo kao oružje. Čak se i naši prijatelji i saveznici počinju pitati: “Ako (valutu) sada tako koristite, i mi bismo se jednom mogli naći na udaru vaših sankcija” – rekao je Cantor.

 

 

Među američkim kongresnicima nema konsenzusa oko toga što bi trebao biti cilj udara na Rusiju. Senator Joe Manchin rekao je da Amerika treba inzistirati na sankcijama dok rat u Ukrajini ne iznjedri pobjednika, dok se sav okupirani teritorij ne vrati Ukrajini te dok se Putina ne svrgne s vlasti. Drugi kongresnici koji su stigli u Davos smatraju da rat treba okončati pregovorima.

 

 

Saudijska Arabija i druge zemlje članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) rekle su da neće posezati za svojim rezervama kako bi pokrile rupe u potražnji koje su nastupile zbog isključivanja ruske nafte iz cirkulacije. Europa bez te nafte nikako neće moći nadomjestiti gubitke do kojih bi došlo ako uvede potpuni embargo na rusku naftu.

 

 

Francisco Blanch iz investicijske banke Bank of America rekao je da je trenutna ponuda nafte na svjetskom tržištu prilično sužena.

 

 

– Zalihe europskih zemalja, Sjeverne Amerike i azijskih članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) opasno su niske – rekao je Blanch te dodao da je došlo i do pada zaliha naftnih prerađevina te goriva, a da SAD tek treba ući u vrhunac sezone vožnje automobilima.

 

 

Šef Međunarodne energetske agencije Fatih Birol rekao je da bi cijene sirove nafte mogle dodatno narasti.

 

 

– Ne živimo u zemlji snova. Izgubljenu naftu moramo nadomjestiti drugom naftom – rekao je Birol te dodao da će bogate članice OECD-a svakog dana u opticaj pustiti 1,5 milijuna barela nafte kako bi se stabiliziralo tržište te da su do sada potrošile devet posto svojih zaliha. To se dogodilo prije nego što je Europa uvela embargo na rusku naftu.

 

 

– Ovogodišnja zima u Europi bit će jako teška – rekao je Birol.

 

(Jutarnji)

‘U Ukrajini treba ispregovarati mir u sljedeća 2 mjeseca ili Europi prijeti novi, još veći rat‘