Na Wall Streetu je S&P 500 indeks oštro pao i u petak, drugi dan zaredom, a u ta dva dana izgubio je više od 10 posto, čime je izbrisano više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija i banaka.
Dow Jones indeks potonuo je u petak 5,5 posto, na 38.314 bodova, S&P 500 gotovo 6 posto, na 5.074 boda, a Nasdaq indeks 5,8 posto, na 15.587 bodova.
Od kada je u srijedu navečer predsjednik SAD Donald Trump najavio drastične uvozne carine, najveća svjetska burza pod velikim je pritiskom.
U dva dana Dow Jones potonuo je 9,3 posto, dok je S&P 500 izgubio 10,5, a Nasdaq indeks 11,4 posto.
To je najveći dvodnevni pad tih indeksa od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog pandemije koronavirusa.
U četvrtak je Wall Street oštro pao nakon što je Trump najavio carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit.
Takve drastične carine niko nije očekivao, pa su toga dana oštro pale sve najveće svjetske burze od Azije, preko Evrope, do SAD.
U petak je, pak, pritisak na berze pojačan nakon što je Kina najavila protumjere – carine od 34 posto na sav uvoz iz SAD, tačno koliko je Trump odredio carine na uvoz kineske robe.
Tako Peking u stopu prati poteze Washingtona. Trump je, naime, već prije uveo carine od 20 posto na uvoz kineske robe, a Peking brzo uzvratio istom mjerom.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih ekonomija mogla bi, plaše se ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalne ekonomije, pa i recesiju.
Analitičari JP Morgan banke procjenjuju da postoji 60 posto šansi da će do kraja godine svjetska ekonomija uroniti u recesiju.
Ulagači su se jučer nadali da bi predsjednik američke središnje banke Jerome Powell mogao smiriti tržišta najavom smanjenja kamatnih stopa. Tim više što je Trump pozvao Fed na smanjenje kamata.
No, Powell je zanemario Trumpove pozive i poručio da će središnja banka pričekati dok ne bude jasniji utjecaj Trumpovih poteza na privredu.
Powell je kazao da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski utjecaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta gospodarstva.
“Koliko će ti utjecaji biti snažni i koliko će trajati, neizvjesno je”, kazao je Powell i istaknuo da je centralna banka dobro pozicionirana da može pričekati jasniju sliku kako bi prilagodila svoje politike.
Zbog svega toga, u protekla dva dana na Wall Streetu je izbrisano više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, dok je od Trumpove inauguracije u januaru ‘isparilo‘ gotovo 8.000 milijardi dolara.
Jučerašnjim padom Dow Jones i S&P 500 indeks zaronili su duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute u februaru.
Nasdaq indeks potonuo je, pak, u područje ‘medvjeda‘, više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu jučer pali, VIX indeks ‘straha‘ skočio je na najvišu razinu od 2020. godine i koronakrize. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
„Tržište ‘bikova‘ je mrtvo, a uništili su ga ideolozi i samoranjavanje. Tržište je možda blizu svom kratkoročnom dnu, no zabrinjava nas utjecaj globalnog trgovinskog rata na dugoročni ekonomski rast”, kaže Emily Bowersock Hill, direktorica u tvrtki Bowersock Capital Partners.
I na svim ostalim najvećim svjetskim berzama cijene su dionica jučer oštro pale. Među ostalim, STOXX 600 indeks najvažnijih evropskih dionica potonuo je 5 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks pao 4,95 posto, na 8.054 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,95 posto, na 20.641 bod, a pariški CAC 4,26 posto, na 7.274 boda.
(Raport)