Vlada Moldavije najavila je da će sljedećeg mjeseca na Generalnoj skupštini UN pokrenuti temu o povlačenju stranih vojnika sa svoje terirorije, što je Rusija doživjela kao tešku provokaciju…
Državnici pažljivo prate situaciju u regionu koji bi uskoro mogao da postane novo žarište okršaja svjetskih sila.
Oko 300 ruskih vojnika u sklopu mirovne misije i dalje se nalazi u Pridnjestrovlju. Konflikt između Rusije i Moldavije razvio se u toku posljednjih godinu dana, od kada je u Moldaviji na vlast došla prozapadna vlada, koja želi da okrene dosadašnji politički kurs države i povede je ka Evropskoj uniji i NATO paktu.
Samo u posljednjih nekoliko mjeseci više puta su sijevale varnice između moldavske vlade i ruskih zvaničnika, a u posljednjem incidentu, avionu u kojem se nalazio zamjenik premijera Ruske Federacije Dmitri Rogozin zabranjeno je da sleti u Pridnjestrovlje.
Situaciju za sada smiruje predsjednik Moldavije Igor Dodon, koji se smatra proruskim političarem, i koji se ne slaže sa politikom svoje Vlade. On traži da ruski vojnici ostanu dok se konflikt na riješi.
U regionu je krajnje napeto, ocjenjuju analitičari. Rusiji ne odgovara cilj moldavske vlade koja najavljuje savez i čak ujedinjenje sa Rumunijom, članicom NATO pakta u kojoj je najavljeno raspoređivanje raketa Alijanse, što bi značilo da bi se transatlantski savez dodatno približila ruskim granicama.
Takođe, zbog aktuelnog konflikta sa Ukrajinom to bi značilo da bi se NATO uticaj osjećao sve do Donjecka i Luganska, na krajnjem istoku Ukrajine, gotovo pred vratima Rusije.
Pridnjestrovlje je tako postalo tampon zona između Rusije i NATO pakta ali opet, Rusiji ne odgovara da je prizna kao državu, jer bi time izgubila politički uticaj u Moldaviji koji je sve što stoji između ujedinjenja te države sa Rumunijom.
Pridnjestrovlje u kojem živi više od pola miliona stanovnika, mahom Moldavaca, Rusa i Ukrajinaca, skoro dvije dekade važi za teritoriju zamrznutog konflikta. Međutim, danas se to pitanje ponovo otvara što izaziva strah da bi moglo da dođe do otvaranja još jednog krvavog fronta, a analitičari ne isključuju tu opciju.
I sam predsjednik Dodon priznao je da postoji scenarij o kojem se sve češće govori, po kojem bi bile raspoređene dodatne strane vojne snage, najvjerovatnije iz NATO, čime bi se dvije supersile ponovo našle u dometu puškometa.
Nakon jednostranog proglašenja nezavisnosti Pridnjestrovlja 1990., dolazi do vojnog sukoba 1991. i 1992., u kojem moldavske snage nisu uspjele da savladaju pridnjestrovske snage koje je pomagala stara sovjetska 14. divizija, pa je situacija ostala gotovo nepromijenjena.
Pridnjestrovsku Moldavsku republiku kao državu još niko nije priznao, iako funkcioniše potpuno odvojeno od matične Moldavije, uz odvojene finansije i posebnu valutu, sudstvo, policiju, pa čak i vojsku. Vlada u Kišinjevu nema apsolutno nikakav uticaj u ovom regionu.
Neko vrijeme je u Rusiji i Ukrajini bio aktuelan prijedlog o priznanju Pridnjestrovske države, ali su ga ove države odbacile, budući da bi to moglo dovesti do gubitka političkog uticaja koji Rusija i danas ima u Moldaviji, i ujedinjenja Moldavije i Rumunije, što se sve češće najavljuje. I predsjednik nepriznate Republike Pridnjestrovlje izjavio je prošle sedmice da bi povlačenje ruskih mirotvoraca iz oblasti izazvalo početak rata.
Ukoliko bi se Moldavija odlučila za vojni scenarij rješavanja problema, mogla bi da doživi sudbinu Gruzije iz 2008. godine. Tada je gruzijska vojska ušla na teritoriju koju su obezbjeđivali ruski pripadnici mirovne misije, da bi pet dana kasnije dvije njene oblasti, Južna Osetija i Abhazija potpuno pale pod rusku kontrolu.
Sada bi se sukob, pak, odigrao na tlu Evrope, znatno bliže zonama uticaja NATO pakta, pa bi bilo kakve ratne igre u ovom pojasu mogle da dovedu do krvavog i dugog rata, poput onog na istoku Ukrajine.
(SB/Blic)