TEŽAK UDARAC ZA DRAGANA ČOVIĆA: Zbog ovoga bi HDZ BiH mogao ostati bez... - Sarajevograd.CLICK

Iako je u političkim načelima koje su potpisale ove dvije stranke, planirana implementacija svih odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, iz HDZ-a su insistirali isključivo na provedbi odluke Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, koja se odnosi na strukturu Doma naroda Parlamenta FBiH.

U tom domu, odnosno u zastupljenosti u Klubu Hrvata, HDZ BiH crpi svu svoju političku moć s obzirom na to da ta stranka uglavnom ima “kontrolni paket”, odnosno najmanje 12 delegata u tom klubu, što ih čini nezaobilaznim faktorom u Vladi FBiH, a zatim i na državnom nivou.

Na izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na popunjavanje Doma naroda FBiH iz HDZ-a BiH su naročito insistirali nakon odluke Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o smjeni i imenovanju novih članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Tom su odlukom HDZ BiH i njihovi partneri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ostali bez kontrole nad CIK-om, koji im je nakon općih izbora 2018. godine omogućio donošenje za tu stranku odgovarajuće odluke o popunjavanju Doma naroda FBiH.

S obzirom na to da su odlukom Ustavnog suda BiH izbrisane određene odredbe Izbornog zakona koje su se odnosile na popunjavanje Doma naroda FBiH, to je pitanje riješio CIK, ali neustavnom uredbom, prema kojoj se izračun mandata po kantonima utvrđivao na osnovu popisa stanovništva iz 2013. godine, a ne onim iz 1990, što je propisano Ustavom FBiH.

Izmjena sastava CIK-a bi u praksi mogla značiti da slična odluka neće biti donesena nakon općih izbora 2022. godine s obzirom na to da je izvjesno da Parlamentarna skupština BiH do tada neće izmijeniti Izborni zakon BiH.

Ono što je dodatno narušilo Čovićevu poziciju je unutarstranački raskol, koji već u ovom mandatu dovodi u pitanje status HDZ-a BiH.

Naime, nakon što je iz HDZ-a BiH isključeno nekoliko donedavnih zvaničnika te stranke iz Tomislavgrada, oni su odlučili da neće vratiti svoje mandate stranci te su osnovali novi politički projekt.

– Izborni zakon BiH je izričito jasan po ovome pitanju, jer u čl. 1.9 jasno piše: Mandat pripada izabranom nosiocu mandata, a ne političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi. Mandat ne može prestati osim u zakonom predviđenim slučajevima – navodi se u njihovom zajedničkom saopćenju.

To saopćenje potpisuje i Stipan Šarac, zastupnik u Skupštini Kantona 10 i delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH.

– Ja sam u HDZ-u od 1990, dakle otkad je HDZ-a, tada sam i ja kao maloljetnik ušao. Međutim, HDZ nije isti, određeni ljudi su promijenili duh HDZ-a. Zbog čega sam izbačen? Pa, zbog toga što sve ono što se izgovara prema vani “jednakopravnost, konstitutivnost, legitimnost, legitimno predstavljanje” negdje vrijedi, a negdje ne vrijedi. Eto zato – kazao je Šarac za Hercegovina.info.

Šarac je jedan od ukupno 13 delegata HDZ-a BiH, što znači da postojeća pozicija te stranke, koja im garantira učešće u vlasti, ovisi o jednom delegatu.