Vijeće za vanjske poslove Evropske unije jutros je na zasjedanju u Luksemburgu usvojilo zaključke o Bosni i Hercegovini, a hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman čini se da nije zadovoljan usvojenim zaključcima te je najavio da će tražiti da šefovi diplomatija zemalja članica EU-a na jednom od sljedećih sastanaka održe sveobuhvatnu raspravu o zapadnom Balkanu s fokusom na BiH.
“Ponovit ću potrebu za sveobuhvatnom raspravom o zapadnom Balkanu na jednom od naših sljedećih sastanaka”, izjavio je Grlić Radman po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a, koji su se u ponedjeljak okupili u Luxembourgu.
“Spomenuo bih Bosnu i Hercegovinu kojoj i nakon 25 godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma treba pomoći kako bi riješila izazove na njezinom europskom putu”, rekao je Grlić Radman.
Nije teško pretpostaviti da hrvatski šef diplomatije nije zadovoljan sadržajem danas usvojenih šest zaključaka Vijeća za vanjske poslove EU, u kojim se uopće ne spominje obaveza promjene izbornog zakonodavstva, na čemu HDZ BiH i HDZ Hrvatske insistiraju već duže vremena.
Štaviše, HDZ BiH odlučio je blokirati sve vitalne institucije BiH i Federacije BiH sve dok se ne promijeni izborno zakonodavstvo prema njihovom diktatu.
Prema zamisli HDZ-a, promjena izbornog zakonodavstva na koncu bi rezultirala etničkom podjelom Federacije BiH, odnosno uspostavom trećeg (hrvatskog) entiteta.
Nasuprot tome, Vijeće za vanjske poslove Evropske unije ponavlja svoju nedvosmislenu posvećenost perspektivi Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji kao jedinstvenoj, ujedinjenoj i suverenoj zemlji, što se izričito naglašava već u prvom od ukupno šest danas usvojenih zaključaka.
Doduše, Komisija je kod utvrđivanja 14 ključnih prioriteta za dobivanje kandidatskog statusa, spomula i obavezu BiH da unaprijediti izborno zakonodstvsto (“Bosna i Hercegovina treba unaprijediti svoj izborni okvir”) no, ne navodeći ni jednu specifičnu obaveza Federacije BiH u tom pogledu, osim već poznate obeveze da se provedu sve presude Evropskog suda za ljudska prava kao i se presude Ustavnog suda BiH koje se odnose na izborno zakonodavstvo.
U nastavku teksta pročitajte svih šest danas usvojenih zaključaka Vijeća za vanjske poslove Evropske unije.
– Vijeće ponavlja svoju nedvosmislenu posvećenost perspektivi Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji kao jedinstvenoj, ujedinjenoj i suverenoj zemlji. S lokalnim izborima koji će se održati u zemlji 15. novembra 2020., Vijeće pozdravlja što će se prvi put od 2008. lokalni izbori održati i u gradu Mostaru 20. decembra 2020. Vijeće poziva sve političke aktere da se suzdrže od provokativne retorike podjela tokom izbornog razdoblja i poziva ih da se usredotoče na rješavanje 14 ključnih prioriteta utvrđenih u Mišljenju Komisije o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, koje je Vijeće odobrilo 2019. godine, a u skladu s interesima svih građana za napredovanje prema Evropskoj uniji.
– Vijeće pozdravlja kontinuirano prisustvo operacije Althea, koja se u nastavku Strateških pregleda 2017. i 2019. ponovno usmjerila na svoj osnovni mandat, zadržavajući kolektivnu obuku kao zadatak operacije. U tom kontekstu, kao dio ukupne strategije EU za Bosnu i Hercegovinu, Vijeće potvrđuje spremnost EU da nastavi izvršni mandat Operacije za podršku vlastima Bosne i Hercegovine u održavanju sigurnog okruženja, pod obnovljenim ovlaštenjem UN-a.
– Vijeće primjećuje izazove koje predstavlja pandemija Covida-19 i pohvaljuje Operaciju što je ostala u potpunosti operativna i nastavlja podržavati zemlju u ovim teškim vremenima.
– Vijeće se raduje prezentaciji sljedeće strateške revizije do sredine 2021. godine kao osnove za raspravu o budućim zadacima EUFOR-a, također imajući u vidu potrebu za podrškom napretku Bosne i Hercegovine u procesu integracije u EU i uzimajući u obzir sigurnosnu situaciju na terenu.
– Vijeće prepoznaje važnost kontinuirane koordinacije Euforaa Althea s drugim međunarodnim akterima na terenu.
– Evropska unija nastavlja pozivati vlasti Bosne i Hercegovine, uz podršku međunarodne zajednice, da nastave sa svojim naporima u daljnjem zbrinjavanju viška municije, oružja i eksploziva, kao i u razminiranju.