Tenderi u BiH – Organizirana pljačka javnog novca – Brčko distrikt – FBiH i RS - Sarajevograd.CLICK

Slučaj sporne koncesije na rijeci Vrbas koji se razvukao kroz desetljeće i eskalirao u međunarodnu arbitražu s katastrofalnim financijskim posljedicama za Republiku Srpsku nije aberacija, već školski primjer dugogodišnje prakse širom Bosne i Hercegovine.

Ovakav obrazac ponašanja nadležnih institucija vidljiv je u svim dijelovima zemlje i predstavlja jedan od glavnih mehanizama izvlačenja javnih sredstava.

Od koncesije do katastrofe: Kronologija promašaja.

U slučaju konzorcija HES Vrbas imamo situaciju gdje je Vlada RS-a mogla riješiti spor za 46 milijuna KM prije deset godina, a danas je taj iznos narastao na vrtoglavih 110 milijuna KM – i nastavlja rasti za 9.000 eura dnevno.

Umjesto pravovremenog rješavanja problema, odabran je put konfrontacije koji je rezultirao međunarodnom arbitražom i presudi u Washingtonu protiv BiH, odnosno Republike Srpske.

Sistemski problemi prepoznatljivi diljem BiH

Ova skupa lekcija otkriva nekoliko sistemskih problema koji nisu ograničeni samo na Banju Luku:

Netransparentna dodjela koncesija i tendera – Diljem BiH uobičajena je praksa da se vrijedni ugovori dodjeljuju novoformiranim tvrtkama bez adekvatne provjere njihovih kapaciteta, što kasnije stvara prostor za manipulaciju.
Namjerni pravni propusti u ugovorima – Ugovori se sastavljaju s “rupama” koje kasnije omogućavaju različita tumačenja i stvaraju osnovu za tužbe, pri čemu država gotovo uvijek izvlači deblji kraj.

Preklapajuće koncesije – Kao u slučaju HE Bočac 2 koja se preklapala s HE Krupa, nadležna tijela često svjesno stvaraju konfuziju dodjelom preklapajućih prava, što je plodno tlo za budući pravni spor.

Tvrdoglavo odbijanje nagodbe – Umjesto pragmatičnog pristupa, vlasti inzistiraju na dugotrajnim sudskim procesima, znajući da će trošak biti višestruko veći, ali će se odgovornost prebaciti na buduće generacije.

Izbjegavanje odgovornosti – Nakon gubitka spora, izostaje bilo kakva odgovornost donositelja odluka koji su svjesno vodili državu u financijski gubitak.
Od Mostara do Bijeljine: Isti obrazac.

Ovakvi slučajevi nisu ograničeni samo na energetski sektor ili na Republiku Srpsku. Od Federacije BiH do Brčko Distrikta, od infrastrukturnih projekata do zdravstva, uhodana praksa je da se javni natječaji namještaju, stvaraju manjkavi ugovori, a zatim državne institucije doživljavaju “iznenađujuće” poraze na sudovima.

Posebno je zabrinjavajuće što se isti scenarij ponavlja godinama, a postupci se gotovo ritualno provode bez ikakvih posljedica za odgovorne, dok javnost ostaje uskraćena za transparentne informacije.

Posljednji primjer s potencijalnim problemima BHANSA-e i kontrole zračnog prometa samo dodatno ilustrira koliko su dalekosežne posljedice ovakvog nemara – u pitanju više nisu samo financijski gubici, već i sigurnost građana te međunarodni ugled Bosne i Hercegovine.

Za stvarnu promjenu potrebna je temeljita reforma sustava javnih nabava i koncesija, ukidanje političkog utjecaja na ove procese, i stvarna odgovornost za odluke koje rezultiraju milijunskim štetama za javni proračun.

(Logicno)