SVE IMA SVOJU CIJENU: Muharemu Bazdulju dodijeljen novac iz budžeta Federacije BiH da nastavi iz Beograda olajavati Sarajevo

Moralni, ideološki, politički i svaki drugi sunovrat izvanrednog književnog talenta, kako su nekada govorili u Sarajevu, već je prepoznat i od kritičara koji su ranije uporno stajali na stranu Bazdulja. Njegova bliskost koju je u međuvremenu ostvario s nacionalističkim agitatorima u Beogradu, poput Kecmanovića i Kusturice, koristi se kao instrument obračuna sa političkim i kulturnim nastojanjima bosanske i sarajevske javnosti za formiranje autentičnih iskustava prošlosti i sadašnjosti i činjenica koje su, kako ranije, tako i sada, na udaru beogradske politike.

Upravni odbor Fondacije za izdavaštvo donio je 24. augusta 2020. godine Odluku o izboru korisnika sredstava Fondacije za izdavaštvo za 2020. godinu za oblasti – Nova djela domaćih autora. Na osnovu ove odluke, a po Prijedlogu odluke žirija, koji čine Edin Pobrić, predsjednik, Jagoda Iličić, član, i Dragan Marijanović, član, deset autora bit će podržano sa po 3 hiljade KM.

Inače, ovaj novac za Fondaciju je osiguran sa pozicije “Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – Transfer za fond za izdavaštvo” iz budžeta Federacije BiH za ovu godinu i iznosi 550.000 KM.

Ništa u ovoj odluci ne bi bilo sporno da se na listi od 10 dobitnika/korisnika sredstava ne nalazi i ime Muharema Bazdulja, autora djela “Nevidljiva družba”.

Muharem Bazdulj dobro je poznat bosanskohercegovačkoj i regionalnoj javnosti. On je sada već poodavno sarajevsku adresu zamijenio beogradskom, a u našoj javnosti je, osim redovne zastupljenosti na stranicama sarajevskog “Oslobođenja”, prisutan i u medijima pod kontrolom beogradskog režima, pa samim tim i u medijima pod kontrolom Milorada Dodika.

Moralni, ideološki, politički i svaki drugi sunovrat izvanrednog književnog talenta, kako su nekada govorili u Sarajevu, već je prepoznat i od kritičara koji su ranije uporno stajali na stranu Bazdulja. Njegova bliskost koju je u međuvremenu ostvario s nacionalističkim agitatorima u Beogradu, poput Kecmanovića i Kusturice, koristi se kao instrument obračuna sa političkim i kulturnim nastojanjima bosanske i sarajevske javnosti za formiranje autentičnih iskustava prošlosti i sadašnjosti i činjenica koje su, kako ranije, tako i sada, na udaru beogradske politike.

Tako je Muharem B. (ime je u ovom kontekstu najvažnije) beogradskoj školi velikosrpstva savršen sagovornik, svejedno da li na javnom emiteru (RTS) ili na zloćudnom medijskom tumoru zvanom Happy TV, kada je potrebno da se iskustvo genocida u BiH do te mjere relativizira i obezvrijedi da floskula “veliki zločin”, kojom se ponekada služe u Beogradu i Banjoj Luci, izgubi svako značenje. Muharem B. je istoj toj školi savršen i za obračun sa svim onim “otpadnicima” od te svete ideje, poput pisca Saše Ilića. Podsjetit ćemo zaboravnu sarajevsku javnost, pa i one koji su M. Bazdulja nagradili sa 3 hiljade KM (prezime u Sarajevu ipak nešto znači), da je ovaj pisac bio potpisnik peticije za bojkot romana “Pas i kontrabas” koji govori o zločinu na Korićanskim stijenama.

To su samo dva, primjereno za ovaj osvrt izdvojena, javna incidenta pisca Muharema Bazdulja, bolje reći fragmenta koji čine njegov ukupni javni angažman prikladnim upravo onom djelovanju i mišljenju kojem su Sarajevo i Bosna i Hercegovina već dugo na meti, prvo artiljerijskoj, a sada medijskoj.

Ipak, nije krivica u Bazdulju, već u, blago rečeno, površnosti koja za posljedicu ima niz skandaloznih i promašenih odluka Vlade Federacije BiH u oblasti kulture i kulturne politike. Finansiranje državnim novcem jednog člana udruženog medijsko-kulturnog poduhvata usmjerenog protiv ove države.

(S. B.)