Nakon što je nepravosnažno Radovan Karadzić osuđen na 40 godina, već se aktueliziralo pitanje, gdje bi mogao služiti kaznu. Ponovo se otvorilo pitanje da li Srbija može biti država u kojoj haški osuđenici mogu odslužiti kaznu. Teoretski, kažu pravnici, moguće. Ipak, u praksi će to ići malo teže.
Srbija može da potpiše ugovor o prihvatanju osuđenika iz Haškog tribunala na odsluženje kazne samo sa Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija koje su osnivač tog Suda. Komisija koju oformljuje Haški tribunal odlučuje o tome gdje ko, u kojem zatvoru i koje države izdržava kaznu. Haški tribunal ne dozvoljava da osuđeni izdržavaju kazne u svojim zemljama. Uprkos tome što je Srbija uskladila svoje zakonodavstvo, njenom zahtjevu da osuđeni Srbi izdržavaju kaznu kod kuće nije udovoljeno.
“U ovom trenutku šanse su vrlo male, a možda se situacija i promjeni, posebno kada se uzme u obzir probleme koje srbija ima s a izručenjem haških optuženika, skandala sa Šešeljem”, ističe Tomislav Višnjić advokat
Srbija od 2006. godine podnosi inicijative za odobrenje da se kazne mogu služiti i u toj zemlji a Savjet bezbjednosti UN tražio je o tome mišljenje i saglasnost tribunala. Iako je iz tribunala više puta poručeno da će odsluženje kazni u Srbiji biti moguće kada se sa tim saglase UN, ispostavilo se da je, iza kulisa, upravo tribunal prepreka potpisivanju sporazuma, prenose srbijanski mediji.
Radovan Karadžić nije državljanin Srbije, pa bi Srbija mogla da konkuriše da on izdržava kaznu u Srbiji, tvrde advokati koji su učestvovali u odbrani haških osuđenika. Tvrde, teško da bi to moglo biti odobreno, ali ako taj Sud okonča svoj rad tada bi Srbija trebalo da preduzme sve aktivnosti u tom pravcu.
“U kojoj bi srbiaj tražila mogućnost kado dio nasljeda nakon prestanka rada tribunala bude i mogućnost da i preostali haški osuđenici bez obzira gdje su započeli izdržavanje kazne mogu imati u obziru i srbiju kao zemlju domaćina za osuđenike”, dodaje Miodrag Stojanović advokat Ratka Mladića
S druge strane, oni koji su preživjeli najgore ne mogu ni pomisliti da neko uopšte kalkuliše na taj način. Ni teoretski, ni praktično neće dozvoliti da se tako nešto desi.
“Ako se može birati onda bi trebalo da služe kaznu u BiH, to bi bila najveća nepravda za žrtve da zločinci imaju mogućniost da biraju. Kad bi bilo pravde to bi bilo nemoguće, ali živimo u nepravdi, čekamo pravdu nadamo se, to bi bio poraz za žrtve”, navodi Munira Subašić, predsjednica Udruženja Majke Srebrenice.
Sporazum o smiještanju haških osuđenika u svoje zatvore potpisalo je za sada 17 zemalja. Osuđenici služe, a neki su već i odslužili kazne u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Španiji, Njemačkoj, Belgiji, Danskoj, Norveškoj, Italiji, Švedskoj, Finskoj, Letoniji i Austriji. Ugovor sa Međunarodnim sudom u Hagu potpisale su još Poljska, Portugal, Slovačka, Ukrajina i Albanija, ali u te države još nije prebačen nijedan zatvorenik.