“Istočno Sarajevo se nije niti sekund na bilo koji način integriralo sa Sarajevom. Da se na bilo koji način osvrne na ono što se 90-ih događalo u Sarajevu. O bilo čemu što je vezano za Vijećnicu, trebali bi pričati ljudi koji žive u Sarajevu”, ističe Markovina.
Sporni nazivi ulica. Nebrojeno mnogo puta do sada se u našem javnom prostoru pokrenula javna rasprava o spornim nazivima ulica. Trgova.
O spornim simboličkim sadržajima koji – prema mišljenju mnogih – narušavaju međuetničke odnose. Do sada se ova tema koristila uglavnom kao povod za političke izazove i obračune. Bez konkretnog zajedničkog i sveobuhvatnog sporazuma o ovom, po svemu sudeći, ideološkom razmimoilaženju.
Novoizabrana gradonačelnica bh. prijestolnice, nije se kako treba ni upoznala s gradskom upravom, već je dobila primjedbe. Doduše, ideološke prirode. Zamjera joj se što nije pokazala blagonaklonost prema zahtjevu da skine ploče koje se referiraju na rat 90-ih godina. Kroz formulaciju o “srpskim zločincima”.
Sporni nazivi ulica u Sarajevu
“Slična stvar je s nazivima ulica. Nisam slučajno skrenuo pažnju. I nisam slučajno poslao dopis sa 154 promijenjena naziva ulica u Sarajevu. A osnova svih promjena su srpski nazivi. Osnova svega je da su promijenjeni nazivi ulica srpskih pjesnika. Pisaca. Narodnih heroja. Odnosno namjera ‘političkog Sarajeva’ je da sve ono što ima predznak ‘srpsko’ zatre postojanje Srba u Sarajevu”, tvrdi Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.
Prvi čovjek Istočnog Sarajeva, dakle, skreće pozornost na probleme u Sarajevu. Dok s druge strane – u njegovoj administrativnoj jedinici – još nazivi ulica nose imena, primjerice, četničkog vojvode Draže Mihailovića.
To, gradonačelnika Ćosića, ipak nije sprečavalo da novoizabranu čelnicu Sarajeva proziva za lažni antifašizam. Reagirao je i gradonačelnik Banjaluke. Stanivuković, kaže, ne osuđuje na prvu. No, ipak – stava je da sporne ploče treba mijenjati. Hoće li on biti spreman mijenjati simbolički kapital u vlastitom dvorištu? Otvoreno je pitanje. Na što nije bio spreman po preuzimanju funkcije.
“Mislim da je to bilo iza nas. Mogu reći da će u budućnosti Banjaluka da gradi mnoge ulice. Možemo da razmišljamo o drugim narodima. Nazive naselja nećemo vraćati. Nisam u tom pravcu razmišljao. Ne idemo u tom pravcu”, kaže Stanivuković.
Markovina: Poništiti sve nazive postavljene od 90-ih
Vratimo se na sarajevsku Vijećnicu. I ploču koja smeta dužnosnicima iz entiteta RS. Gradonačelnica Sarajeva ponovila je da neće biti skidanja ploča za vrijeme njezinog mandata. Kad je riječ o sadržaju istaknutom na ploči, u programu je navedeno kako je svojevremeno bila formirana i komisija zadužena za ovo pitanje, ali da mišljenje nije iznijeto.
“Do sada komisija nije dala svoje mišljenje. To pitanje je bilo pokrenuto nekoliko puta. Ali do odgovora nije došlo. Smatram da svoj sud i o ovom pitanju treba dati Gradsko vijeće”, jasna je Karić.
Stav o nazivima ulica, povjesničar Dragan Markovina formulira ovako. Trebalo bi poništiti sve nazive postavljene od 90-ih. Kad je riječ o ploči na sarajevskoj Vijećnici – mišljenja je – da Istočno Sarajevo nije pokazalo primjer da bi drugom govorilo kako da se ponaša.
“Istočno Sarajevo se nije niti sekund na bilo koji način integriralo sa Sarajevom. Da se na bilo koji način osvrne na ono što se 90-ih događalo u Sarajevu. O bilo čemu što je vezano za Vijećnicu trebali bi pričati ljudi koji žive u Sarajevu”, ističe Markovina.
Na koncu, šta bi uopće bila izlazna strategija za probleme vezane uz sporne nazive. I očigledno sporne formulacije. Trebali bi reći baš oni – rukovodioci gradova i općina.
Zašto kao građani ne bismo mogli očekivati da svi zajedno sjednu za stol? Da se održi, primjera radi, konferencija o zajedničkom opredjeljenju. Da svi zajedno – u isto vrijeme – krenu u simbolički obračun sa tamnom prošlošću? U ime budućnosti. Puno više vrijedi, nego što košta.
(SB/N1)