Šta se dešava na granici BiH i Hrvatske? Građani u strahu razmišljaju o iseljavanju?!

Izgradnji deponije radioaktivnog i nuklearnog otpada u Republici Hrvatskoj, nedaleko od sjeverozapadne granice sa Bosnom i Hercegovinom, protive se građani i aktivisti i s jedne i s druge strane granice.

Kada je riječ o izgradnji opasnog odlagališta u Trgovskoj gori, niz je razloga zbog kojih većina smatra da se deponija ne bi trebala graditi u blizini rijeke Une, piše Anadolu Agency (AA).

U Hrvatskoj se provode javne rasprave o Strateškoj studiji utjecaja na okolinu i Nacrtu prijedloga nacionalnog programa provođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva.

Prva javna rasprava održana je u Zagrebu, 23. februara. Bila je propraćena protestima nezadovoljnih građana iz Sisačko-moslavačke županije, članova ekoloških udruženja, ali i građana iz BiH. Održavanje druge javne rasprave najavljeno je za 3. i 4. mart u općini Dvor.

Zbog prekograničnog utjecaja, izgradnji deponije radioaktivnog i nuklearnog otpada u bivšoj kasarni u Čerkezovcu, na lokalitetu Trgovske gore, protive se i stanovnici iz preko 20 općina u BiH, od Bihaća do Prijedora. Protiv su i pojedini poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kao i u Vladi Unsko-sanskog kantona.

Odbaciti studiju zbog niza manjkavosti

Profesori Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta iz Tuzle neki su od aktivno uključenih u problem. Analizirali su studiju i zaključili da se ona treba odbaciti zbog niza manjkavosti.

˝Pristup prevencije daleko je bolji nego pristup reakcije na nešto što se već desilo. Ne smijemo dozvoliti bilo kakve propuste, jer se radi o opasnim materijama zbog kojih negativan utjecaj na našu državu može biti ogroman, bez obzira na to što se sve minimizira. Apsolutna blizina Bosne i Hercegovine govori kakav odnos Hrvatska ima prema susjedima. Činjenica je da mi, kao država, moramo zauzeti rezolutni stav kada smo ugroženi o bilo kojem pitanju, a pogotovo kada je ugroženo stanovništvo naše zemlje˝, navodi profesor Zvjezdan Karadžin.

Sporni lokalitet je oko 800 metara udaljen od granice BiH, zapadno od Novog Grada, a od gradske zone Novog Grada 1,2 kilometra. Pad terena na lokalitetu Čerkezovac ide prema teritoriji BiH, a od rijeke Une udaljen je 950 metara.

Osim što je nepovoljno lociran u odnosu na BiH, profesor Edin Delić smatra da je predloženi lokalitet nepoželjan i zbog niza drugih elemenata, poput geološke strukture građe. Također, teren je, ističe Delić, u vodoplavnom pojasu, nalazi se u šumi u kojoj prijeti požarna opasnost, a nema provedenih mjera, dok je u okruženju vojnog objekta registrirano devet lokaliteta sa minskim poljima.

˝Potpuno je nejasno šta je opredijelilo susjednu Hrvatsku da ovo ostane jedini teren za raspravu. Ukoliko bi taj otpad završio na lokalitetu Trgovske gore, mi bismo trajno izgubili taj segment, koji možda spada u najljepši dio prostora na kojem živimo za razvoj turizma, poljoprivrede i proizvodnju zdrave hrane. Sasvim je sigurno da bi došlo i do iseljavanja stanovništva, jer je veliki dio stanovništva oslonjen na te vrste ekonomske djelatnosti˝, smatra Delić.

U razgovoru za AA Delić je rekao da je u odnosu na objekt bivše kasarne u kojoj bi trebala biti deponija, povučena granica od pet kilometara, ali ta granica prestaje tamo gdje počinje BiH.

˝Više od dvije trećine, odnosno preko 70 procenata tog područja nalazi se na teritoriji Bosne i Hercegovine, a studijom je analizirano i pobrojano samo stanovništvo na teritoriji Hrvatske. Dolazimo do apsurda da se granica smatra nekim prostorom iza kojeg se uopće ne razmatra utjecaj na stanovništvo i njihovo zdravlje, a radi se o najmanje 30.000 stanovnika općine Novi Grad˝, ističe Delić.

Zanemaren seizmički utjecaj

Još jedna od manjkavosti strategije je i to što je seizmički utjecaj na ovaj lokalitet zanemaren i pogrešno interpretiran, pa se, navodi Delić, zemljotres od osam stepeni prema Merkalijevoj, odnosno šest prema Rihterovoj ljestvici, opisuje kao ˝nerazoran˝.

˝Upravo suprotno. Pogleda li se Merkalijeva skala, može se vidjeti da je zemljotres od osam stepeni destruktivan, a jedan takav desio se 70 kilometara od Trgovske gore, u Banjoj Luci 1969. godine, kada je poginulo 15 građana, a grad je uništen˝, podsjeća Delić, dodajući da u Hrvatskoj ima i drugih lokacija na kojima bi se ova deponija mogla graditi.