Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država (SAD)-a Anthony Blinken rekao je 26. aprila pred Komitetom za vanjske poslove američkog Senata da Zapad traži alternative za ostanak međunarodnih snaga u BiH – u slučaju da Rusija blokira nastavak misije EUFOR Althea.

 

 

Ako Rusija blokira produžetak mirovne misije EU u BiH, alternativne opcije su dodatno angažovanje NATO saveza i jačanje domaćih bezbjednosnih institucija, ali treba ostaviti otvorenu opciju da dođe do dogovora.

 

 

To je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO savezu.

 

 

“Još je rano govoriti da li će Rusi uložiti veto i sigurno nas očekuje još mnogo diplomatskih aktivnosti po ovom pitanju”, istakao je Kožljak.

 

 

Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država (SAD)-a Anthony Blinken rekao je 26. aprila pred Komitetom za vanjske poslove američkog Senata da Zapad traži alternative za ostanak međunarodnih snaga u BiH – u slučaju da Rusija blokira nastavak misije EUFOR Althea.

 

 

Misija EUFOR-a u BiH se obnavlja svake godine, odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (SB UN). Tako je bilo i 3. novembra 2021, kada je to podržala i Rusija.

 

 

Ipak, tom prilikom se nije obratio Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, čije imenovanje je sporno za Rusiju.

 

 

Podnošenje izvještaja visokog predstavnika je uobičajena praksa ovom prilikom.

 

 

Rusija je uoči sjednice najavila da će blokirati rezoluciju o produžetku misije EUFOR-a, ako se ne uklone sve reference na visokog predstavnika.

 

 

“Rezolucija se pokazala depolitiziranom, izbalansiranom, upravo onakvom kako su je vidjeli oni koji su nastojali osigurati provedbu zadatka produženja mandata EUFOR-a u BiH, a ne promovisati irelevantnu agendu van dnevnog reda”, saopćeno je iz ruske ambasade nakon sjednice SB UN-a.

 

 

O kakvoj se misiji radi?

 

Misija EUFOR Althea je najduža vojna operacija EU, jedina kopnena misija, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.

 

 

Snage EUFOR-a su raspoređene u BiH od 2004. godine i sastoje se od približno 3.500 pripadnika, od kojih je oko 1.100 trenutno raspoređeno u zemlji.

 

 

Na početku ih je bilo oko 7.000, ali je taj kapacitet smanjivan kako se popravljala bezbjednosna situacija u zemlji.

 

 

Zvanični mandat svih stranih vojnih misija u BiH je osiguravanje provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH, te “doprinos sigurnom okruženju”.

 

 

Na terenu se provodi korištenjem sredstava i sposobnosti NATO-a, na temelju dogovora s NATO-om poznatim kao “Berlin Plus”.

 

 

Brojni detalji ovog sporazuma između NATO-a i EU nose oznaku tajnosti, a ono što je poznato je da je između institucija EU i NATO-a osigurana razmjena povjerljivih podataka.

 

 

Koje su moguće opcije?

 

Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje bezbjednosti ove zemlje.

 

 

Te vojne snage, prema rezolucijama Ujedinjenih nacija, imaju izvršni mandat koji podrazumijeva i upotrebu sile, posebno kako bi se odbranile od napada ili prijetnje napadom.

 

 

Alija Kožljak ističe da za dodatno angažovanje NATO saveza u BiH nije potrebna odluka nijedne druge međunarodne organizacije.

 

 

“U BiH, osim da se obavijeste institucije i da u skladu sa Dejtonom sarađuju sa tom agencijom koja dobije mandat za sigurnost i stabilnost, nikakve druge odluke niti odobrenja ne bi tražile niti ima potrebe za tim, jer je Dejtonski sporazum to jasno definisao, ima poglavlje o upotrebi snaga”, rekao je Kožljak.

 

 

On dodaje da se može razgovarati i o drugim rješenjima, da bi se pojačala bezbjednost u BiH.

 

 

“Ne mora značiti da su to isključivo vojne snage, to bi moglo biti angažovanje u smislu snaženja državnih institucija koje se bave sigurnošću – pod nekim pokroviteljstvom međunarodne zajednice, odnosno međunarodnih organizacija koje trenutno sarađuju sa BiH”, ocjenjuje Kožljak.

 

 

Naglašava da, ipak, do novembra treba ostaviti otvorenu opciju za pregovore, jer je “Rusija svjesna ovih alternativnih opcija o kojima priča Blinken i zna da neke od tih alternativnih opcija su za Rusiju lošije nego trenutna opcija angažovanja EUFOR-a”.

 

 

Kakav je zvaničan stav Rusije?

 

Ni zvanična Moskva ni ruske diplomate u BiH nisu posljednjih mjeseci eksplicitno govorilli o tome da li će biti protiv produžetka misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini.

 

 

Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov 24. marta u intervjuu za Radioteleviziju Republike Srpske, javni servis ovog bh. entiteta, govoreći o produžetku mandata rekao “da bi bilo dobro da EUFOR radi svoj posao u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom bez nekog političkog uplitanja”.

 

 

Ambasada Ruske Federacije u BiH nije odgovorila na upit RSE o zvaničnom ruskom stavu o produžetku misije EUFOR-a u BiH.

 

 

Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće stranke Srba u BiH, dva puta u posljednjih mjesec dana oglašavao se protiv EUFOR-ove misije.

 

 

“Neću dati svoju saglasnost za misiju EUFOR Althea iduće godine, posljednji put kada sam dao saglasnost to je bila greška”, poručio je Dodik novinarima 7. aprila.

 

 

Svoje stavove je donekle ublažio 27. aprila, nakon što su se on i njegov kolega iz Predsjedništva Šefik Džaferović sastali sa pomoćnicom državnog sekretara SAD-a u Kancelariji za Evropu i Evroaziju Karen Donfried.

 

 

Poslije sastanka, Dodik je izjavio da je prošle godine bio za produžetak misije, ali da ne podržava “ovakvu vrstu misije gdje vojnici kruže BiH, nalaze se pred školama, vrtićima i javnim institucijama, prije svega u Banjoj Luci i uznemiravaju stanovništvo”.

 

 

Istakao je da je “Althea koja je bila neprimjetna, najbolja garancija bezbjednosti”.

 

 

Dodik se često sastaje sa ruskim ambasadorom u BiH, a početkom rata u Ukrajini, on se izjasnio protiv bh. sankcija Rusiji, te istakao da BiH treba “ostati neutralna”.

 

 

Širom BiH, početkom marta je raspoređeno 500 vojnika koji su pristigli u okviru pojačanja snaga EUFOR Althea.

 

 

Iz EUFOR-a je 24. februara, na dan početka ruske invazije na Ukrajinu, najavljeno kako dodatne snage stižu, jer bi “pogoršana bezbjednosna situacija na međunarodnom nivou mogla potencijalno uzrokovati nestabilnost u BiH”.

 

 

Političari u BiH – za i protiv produžetka misije

 

Bivši ministar sigurnosti BiH i sadašnji poslanik u državnom parlamentu Dragan Mektić smatra da misija EUFOR-a pruža garanciju mira u zemlji.

 

 

“Sa stanovišta ukupne bezbjednosti BiH, mislim da je jako bitno da ta misija ostane u BiH, jer ipak su oni jedan ključni faktor od eventualne, moguće veće eskalacije u BiH, posebno kada se to gleda sa međunarodnog aspekta i stvaranja novog svjetskog poretka”, ocijenio je Mektić za RSE.

 

 

On kaže da su za njega prihvatljive i druge opcije – ako će očuvati mir.

 

 

Dušanka Majkić, delegatkinja u Domu naroda BiH i druga zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost BiH, kaže da u zemlji nije bilo ozbiljnih incidenata zbog kojih je bilo potrebno jačanje snaga EUFOR-a.

 

 

“EUFOR je bio sve ove godine i je li bio negdje incident, je li bilo negdje intervencija? Ne. Ne treba. Što se tiče ovog izbora, to će biti problem, bit će problem i produženje mandata, ali ono što meni kaže da budem mirna je da nigdje nije bilo incidenata”, naglasila je Majkić za RSE.

 

 

Ona podsjeća da, ako se političari oko nečega u BiH mogu složiti, to je poruka “samo ne rat”.

 

 

Njen kolega iz Komisije, poslanik u Predstavničkom domu PS BiH Šemsudin Mehmedović ocjenjuje za RSE da je prisustvo međunarodnih snaga u BiH značajno zbog mira i stabilnosti, pogotovo s obzirom na invaziju Rusije na Ukrajinu.

 

 

“Vidjeli smo i izjavu predsjednika SAD-a da je potreban drugačiji pristup angažmanu NATO snaga na prostorima zapadnog Balkana, što dovoljno otvara mogućnost i prilike da i dalje ostane vojno prisustvo međunarodnih snaga u BiH kao garant mira i stabilnosti svih naših građana”, kazao je Mehmedović.

 

 

Prema njegovoj procjeni, Rusija će ići dalje ukoliko realizuje zacrtane ciljeve u Ukrajini, te da je u njihovom interesu dominantan uticaj na Zapadnom Balkanu.

 

 

Rusko podrivanje Dejtonskog sporazuma

 

Već nekoliko godina Rusija, odnosno njen ambasador u BiH koji je predstavlja u Upravnom odboru Savjeta za provođenje mira (PIC), izdvaja se mišljenjem iz stavova PIC-a i ne osuđuje direktne prijetnje teritorijalnom integritetu BiH.

 

 

Ova zemlja je saopštila da prestaje finansirati Kancelariju visokog predstavnika (OHR), što je zvanično potvrđeno 19. aprila. Prethodno se povukla iz učešća na sastancima PIC-a.

 

 

Iz Ambasade SAD za RSE u odgovoru je navedeno kako povlačenje Rusije iz rada Upravnog odbora PIC-a “ne ometa rad OHR-a”.

 

 

Približavanje BiH NATO savezu je takođe iz ruskog ugla “neprijateljski akt” za koji su, ako se desi, iz Ambasade Rusije u BiH u martu 2021. godine naveli da će izazvati njihovu reakciju.

 

 

Međutim u Aneksu 1A Dejtonskog sporazuma, kom je svjedočila i Rusija, navodi se kako se “podrazumijeva i postoji saglasnost da NATO uspostavi vojne snage koje će djelovati pod rukovodstvom i biti podređene upravi i političkoj kontroli Sjevernoatlantskog vijeća (NAC) preko komandne strukture NATO-a”.

 

 

Ruska ambasada u Sarajevu je ranije u aprilu upozorila da će Zapad biti odgovoran za “destabilizaciju” u BiH, podigavši tako strahove od prelivanja konflikta iz Ukrajine u BiH.

 

(SB)

ŠTA ĆE SE DESITI AKO RUSIJA BLOKIRA PRODUŽETAK MIROVNE MISIJE EU U BiH: Manje EUFOR-a znači više NATO-a u BiH