Vrijedi još jednom ponoviti gotovo proročku najavu Qassema Soleimanija koju je samo nekoliko mjeseci prije smrti uputio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu; ‘Kockaru, govorim vam, znajte da smo blizu vas na mjestu na kojem mislite da nismo. Vi ćete započeti rat, ali mi ćemo ga završiti’
Točka bez povratka – točno tim riječima ugledni vojni stratezi Zapada komentiraju vijest o ubojstvu Qassema Soleimanija, najmoćnijeg iranskog generala i zapovjednika specijalne jedinice Iranske revolucionarne garde.
Ubojstvo iranskog narodnog heroja, za kojeg se očekivalo da će u doglednoj budućnosti preuzeti neku od ključnih državničkih fotelja, jutros je odjeknulo poput bombe. Usporedba nije slučajna zato što je Teheran, zavijen u crninu obilježavajući tri dana nacionalne žalosti, najavio oštru i odlučnu odmazdu protiv svojih neprijatelja Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika. Nije pretjerano izgledno da će Teheran odustati od ofenzive, zato što će u tom slučaju izgubiti kredibilitet relevantnog aktera u regiji.
Američko veleposlanstvo u Bagdadu, prijestolnici susjednog Iraka u kojem je Soleimani posljednjih godina bio angažiran kao glavni iranski operativac, jutros je objavilo službeno priopćenje u kojem je američke državljane pozvalo da što hitnije napuste Irak. Izraelski, još uvijek tehnički, premijer Benjamin Netanjahu jutros je potvrdio da su vojne postrojbe njegove države u visokom stupnju pripravnosti zbog eventualne odmazde Irana.
Soleimanijevo ubojstvo uslijedilo je nakon višemjesečnog ‘rata u sjeni’ koji se odvijao između Teherana i Washingtona. Trumpovi osjećaji prema Teheranu mogli su se između redaka iščitati tijekom predizborne kampanje 2016. godine, kada je tadašnji republikanski kandidat za predsjednika SAD-a najavio da će po dolasku na vlast izvući Ameriku iz ‘groznog’ Iranskog nuklearnog sporazuma. Svoje je predizborno obećanje ispunio u prvoj fazi mandata, što je okosnicu mirovnog sporazuma u regiji (koliko god ona mršava i provizorna bila) ostavilo na vjetrometini sve očitijeg nuklearnog naoružanja Teherana.
Odluka o likvidaciji najmoćnijeg iranskog generala, koji je uživao nadimak ‘drugi čovjek Teherana’, uslijedila je u neobičnom trenutku za Sjedinjene Američke Države. Naime, Kongres je u prosincu 2019. godine povećao proračun za obranu na 738 milijardi dolara, od kojih je čak 71,5 milijardi predviđeno za stavku ‘eventualnog rata u inozemstvu’. S obzirom na to da tenzije s Iranom tinjaju posljednjih nekoliko mjeseci, može se zaključiti kako su Bijela kuća i Pentagon imali na umu odluku koji su sinoć donijeli.
Zanimljivo, mogućnost eskalacije još jednog sukoba na Bliskom istoku nije u skladu sa službenom politikom Donalda Trumpa; predsjednika koji je od svog dolaska u Bijelu kuću neumorno ponavljao da je njegova zadaća ‘vratiti sve američke vojnike kući’. Upravo je tim riječima pokušao opravdati i kontroverznu odluku o povlačenju američkih vojnih jedinica iz područja sjeverne Sirije kojom je ključne saveznike Kurde bez presedana ostavio na milost i nemilost Erdoganovog režima koji ih smatra teroristima.
Kako će sad, isti taj predsjednik, opravdati činjenicu da će vojnike koje je tek vratio obiteljima kući, poslati u još krvaviji rat na Bliskom istoku? I to onaj koji ima sve predispozicije da preraste i u sukob širih razmjera. Rusija je, naime, već izrazila sućut Teheranu.
No, vrijedi još jednom ponoviti gotovo proročku najavu Qassema Soleimanija koju je samo nekoliko mjeseci prije smrti uputio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu; ‘Kockaru, govorim vam, znajte da smo blizu vas na mjestu na kojem mislite da nismo. Vi ćete započeti rat, ali mi ćemo ga završiti’.
Je li američki predsjednik, koji se trenutno bori protiv opoziva u Kongresu i koji je trenutno u ključnoj fazi kampanje za novi mandat, uopće svjestan posljedica odluke koju je sinoć donio?
(Jutarnji.hr/DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)