Moskva će se sve više doživljavati kao eksploatatorska kolonijalna metropola, piše Bugajski

Ruski rat u Ukrajini pokazao je da Rusija ne poštuje temelje međunarodnog prava niti svetost međunarodnih granica. Ova imperijalistička vanjska politika mogla bi se uskoro vratiti kao bumerang samoj Rusiji, predviđa američki analitičar Janusz Bugajski, u tekstu za Atlantic Council.

On je autor brojnih knjiga o zemljama u kojima je okončana komunistička vladavina, a upravo mu je objavljena nova, pod naslovom “Failed State: A Guide to Russia‘s Rupture (“Propala država: Vodič kroz raspad Rusije”).

Ovaj izvrstan poznavatelj prilika u jugoistočnoj Evropi još je 2014. godine, nakon ruske aneksije Krima, bio napisao komentar “Putin će pogriješiti” u kojem je vizionarski najavio:

“U nastojanjima da povrati carstvo, ruski predsjednik Vladimir Putin će sasvim sigurno pogriješiti. Diktatori često misle da su nepobjedivi kada namirišu male uspjehe, što je Putin postigao kroz tiho pripajanje Krima. Prenapregnuta Rusija, suočena sa sve većim brojem ekonomskih problema, ne može podnijeti produženi sukob sa Zapadom. Da bi osigurala povlačenje Moskve, zapadnjačka strategija mora se zasnivati na tri međusobno povezana pristupa: međunarodnoj izolaciji, podrivanju imperijalnog sistema i destabilizaciji režima.”

KATALIZATOR KOLAPSA

Već onda je predvidio kako se čini “da će teritorijalni integritet Rusije postati sve više osporavan od strane brojnih unutarnjih republika i regija u zemlji jer katastrofalna invazija na Ukrajinu služi kao katalizator kolapsa imperija”.

Sada, u svojoj novoj knjizi o raspadu ruskog carstva, tvrdi da se Ruska Federacija nije uspjela transformirati u nacionalnu državu, građansku državu ili čak stabilnu imperijalnu državu. Stoga zaključuje kako će “približavanje raspada Ruske Federacije biti treća faza imperijalnog kolapsa nakon raspada sovjetskog bloka u istočnoj Europi i raspada Sovjetskog Saveza u kasnim 1980-im i ranim 1990-im”.

Po njemu, brojne ekonomske, demografske i socijalne slabosti Rusije pogoršane su međusobnim približavanjem i jačanjem bitnih faktora, uključujući pretjeranu ovisnost o izvozu fosilnih goriva, smanjenje ekonomske aktivnosti i intenziviranje regionalnih i etničkih nemira:

“Od februara 2022., ruska sveobuhvatna invazija na Ukrajinu ubrzala je proces raspada države jer nije uspjela postići ciljeve Kremlja, a rezultirala je eskalacijom vojnih žrtava i sve štetnijim međunarodnim sankcijama. Iako ruski Ustav iz 1993. definira zemlju kao federaciju, u stvarnosti je to centralizirana neoimperijalna konstrukcija. Ova se država približava kraju režimskog ciklusa u kojem politički status quo postaje sve nesigurniji.

Još od raspada Sovjetskog Saveza nekoliko istovremenih kriza nije se tako snažno zaoštrilo, uključujući nesposobnost vlade da osigura održivi ekonomski razvoj, sve veće razlike između Moskve i federalnih regija i prijeteći vojni poraz ili neodređeno dug zastoj u Ukrajini”, piše Bugajski.

Istovremeno, napominje kako je Ruska Federacija suočena s egzistencijalnim paradoksom da liberalna opozicija nije u poziciji zamijeniti režim. “Bez političkog pluralizma, ekonomske reforme i regionalne autonomije, federalna će struktura postajati sve neupravljivija. No, čak i da se poduzmu demokratske reforme, nekoliko bi regija svejedno moglo iskoristiti priliku za otcjepljenje”, kaže Bugajski dodajući da se potencijal za nasilne sukobe može se smanjiti u slučaju reforme sistema, dok se izgledi za nasilne sukobe znatno povećavaju ako se reforme blokiraju na neodređeno vrijeme.

“Dok zemlja klizi prema previranjima, sve veći sektori stanovništva će postojeći federalni sistem smatrati nelegitimnim. Tada se može materijalizirati niz unutarnjih scenarija koji će gurnuti zemlju prema fragmentaciji, uključujući intenziviranje borbi domaćih elita za moć, eskalaciju sukoba između Kremlja i regionalnih vlada te slom centralne kontrole u nekoliko dijelova zemlje. Kretanje ka odvajanju bilo koje od 22 neruske republike vjerojatno bi izazvalo slične zahtjeve za samoodređenjem među nekoliko regija s etničkim ruskim većinskim stanovništvom. To bi značajno oslabilo centar i smanjilo vjerovatnost održavanja autokratske države”, uvjeren je Janusz Bugajski.

“Neuspjeli i skupi rat u Ukrajini produbit će društveno i regionalno nezadovoljstvo bez obzira na propagandu Kremlja”, napominje Bugajski i očekuje uznemirenost u brojnim republikama i regijama koje će biti “potaknuta gomilanjem nezadovoljstava, uključujući nagli porast razine siromaštva, oštre socioekonomske nejednakosti, pad saveznih financijskih subvencija, propadanje lokalne infrastrukture, ekološke katastrofe, kolaps zdravstvenih usluga, raširenu službenu korupciju i javno otuđenje od središnje odlučivanje.”

Moskva će se sve više doživljavati kao eksploatatorska kolonijalna metropola, piše Bugajski i predviđa ovakav razvoj događaja:

“U nadolazećim godinama Ruska bi se Federacija mogla suočiti s ponovljenim ili sovjetskim ili jugoslavenskim raspadom, ili nekom kombinacijom to dvoje. Dok bi neke republike mogle izaći iz Rusije relativno lako, mogli bi se materijalizirati izravni sukobi između centra i nekih drugih federalnih subjekata. Moskva može pokušati oponašati Srbiju 1990-ih mobiliziranjem etničkih Rusa da od pobunjenih republika izdvoje etnički homogene regije uz protjerivanje neruskog stanovništva, ali to će samo ubrzati raspad imperijalne države.”

Bugajski navodi gdje bi mogli početi separatistički procesi u Ruskoj Federaciji:

“Neke nacionalne republike u kojima se broj etničkih Rusa smanjuje mogu tražiti potpunu emancipaciju i državnost, uključujući Sjeverni Kavkaz i Srednju Volgu. Nekoliko većinski etničkih ruskih regija u Sibiru, Uralu i ruskom Dalekom istoku također bi imale koristi od suvereniteta i kontrole nad lokalnim resursima kao što su fosilna goriva, metali i dragocjeni minerali koje Moskva sada iskorištava na kolonijalistički način.”

Za to vrijeme, dok Rusija tetura prema eskalirajućoj unutarnjoj krizi, NATO će se, smatra Bugajski, suočiti s izazovom upravljanja multiregionalnim utjecajem tih rastućih previranja:

“Dok Rusija klizi prema raspadu, NATO će morati pripremiti svoje članice za eventualno prelijevanje sukoba ili teritorijalne upade. Imajući to na umu, zapadne vlade trebale bi istovremeno proglasiti podršku demokratiji i federalizmu u Rusiji, kao i pravima republika i regija da određuju svoj suverenitet i državnost. To može ohrabriti građane pokazujući da nisu izolirani na svjetskoj pozornici. Kako se proces bude odvijao, moraju se razvijati veze s državama u nastajanju i tješnja koordinacija sa svim ruskim susjedima koji su izravno pogođeni raspadom posljednjeg evropskog imperijalnog konstrukta”, zaključuje Janusz Bugajski.

(SB)

Related posts:

SKANDAL O KOM BRUJI REGION: Evo zašto su se Alen i Tifa potukli na novogodišnjem koncertu u Budvi! ALEKSANDER LUKAŠENKO: VIŠE ĆE LJUDI UMRIJETI OD GLADI NEGO OD… TRUMP OPET ŠOKIRAO AMERIKANCE: “Umjesto maski bolje je staviti šal na lice, šal je…” MJERE ZABRANE SUDA BIH: Evo šta ne smije Fadil Novalić… NEW YORK TIMES OTKRIVA STROGO ČUVANU TAJNU: Vučić i Thaci sklopili tajni dogovor, MOGUĆA IZMJENA GRANICA… PRVO JE SLUPAO ZLATNOG “PORŠEA”, A SAD SU GA PONOVO SNIMILI: Evo šta je radio NAGLI SKOK DOLARA I PAD EURA: Velike promjene na svjetskim berzama nakon objave vijesti o razvoju vakcina protiv koronavirusa… BURNO U CRNOJ GORI: URA pozvala Mitropoliju da odustane od… ŠOU U SKUPŠTINI REPUBLIKE SRPSKE: Ramić podučavao Vukanovića kako se izgovara… Stanivuković: Ono što želimo Bošnjacima i Hrvatima – neka se desi

Powered by YARPP.

ŠOKANTNA ANALIZA AMERIČKOG EKSPERTA: “Invazija na Ukrajinu ubrzala je proces raspada Ruske Federacije!”