Postupajući tužilac Kasim Haličević je napisao da u Kovačevićevoj izjavi nema elemenata krivičnog djela, pa zbog toga neće provoditi istragu.
“Jasno i odgovorno tvrdim da se u Srebrenici nije dogodio genocid, da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid”.
Ova rečenica, koju je 6. septembra 2021. godine u programu FTV-a izgovorio Dodikov savjetnik Radovan Kovačević, za Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ne predstavlja negiranje genocida.
“Obavještavamo Vas da je ovo Tužilaštvo, u smislu odredbi iz člana 216., stav 3. Zakona o krivičnom postupku BiH, donijelo Naredbu o neprovođenju istrage da je Radovan Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i portparol SNSD-a, zbog krivičnog djela Negiranje genocida, iz člana 145 a stav 3 i 7 KZ BiH, jer ne postoji osnov sumnje da je prijavljeno lice počinilo predmetno krivično djelo”, navedeno je u obavijesti koju je Tužilaštvo BiH dostavilo Ibri Bešliji, službeniku Federalne uprave policije koji je u septembru prošle godine podnio krivičnu prijavu protiv Kovačevića zbog negiranja genocida u Srebrenici.
Obavijest i Naredbu o neprovođenju istrage protiv Dodikovog savjetnika potpisao je tužilac Kasim Halilčević. On u obrazloženju svoje odluke navodi da Radovan Kovačević u konkretnom slučaju nije imao namjeru “da uvrijedi pojedinca ili određenu skupinu ljudi, a da naročito nije imao namjeru da povrijedi činija osjećanja niti da bilo koga podstakne da učini nekome nešto nažao”.
Podsjećamo, odlukom bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka 23. jula 2021. godine izmjenjene su odredbe Krivičnog zakona BiH.
“U Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine u članku 145a, iza stavka (1), dodaju se novi stavci od (2) do (6), koji glase:
“(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja kazneno djelo iz stavka (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. augusta 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ko krivično djelo iz stavka od (1) do (3) ovog članka izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili joj distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
(5) Ako je krivično djelo iz stavka od (1) do (3) ovog članka počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvrjedljivo, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekt kao što su ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.”
Stav (2), koji postaje stav (7), mijenja se i glasi: “(7) Počinitelj krivičnog djela iz stava od (1) do (4) ovog člana, koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine”, navedeno je u izmjenama Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Inzko.
Mjesec i po kasnije u emisiji Plenum Federalne televizije gostovao je glasnogovornik SNSD-a i Dodikov savjetnik Ratko Kovačević.
“Mi smatramo da je kvalifikacija da se u Srebrenici dogodio genocid neprihvatljiva. Mi smatramo da je kvalifikacija koja je politički motivisana i to je nešto što je za nas apsolutno neprihvatljivo. Evo, ja sam spreman i sada da kažem. Ja ću i sada da vam kažem. Ja smatram da je u pitanju jedna politička kvalifikacija. Ponoviću vam. U potpunosti uvažavam i najiskrenije žalim za svim žrtvama zločina koji se dogodio u Srebrenici, ali jasno i odgovorno tvrdim da se u Srebrenici nije dogodio genocid, da zločin koji se dogodio u Srebrenici ne može da se kvalifikuje kao genocid, jer ni na koji način ne može da se poredi sa zločinima genocida kakav se dogodio nad srpskim narodom u NDH, kakav se dogodio u Jasenovcu, Jadovnu i na mnogim drugim mjestima, ne može da se poredi sa zločinom genocida, odnosno holokaustom nad jevrejskim narodom, niti sa genocidom koji su Turci, koji je Turska sprovela nad Jermenima“, kazao je 6.9. 2021. godine Radovan Kovačević.
Poslije ovog gostovanja, protiv Kovačevića su podnesene dvije krivične prijave. Prva je bila anonimna, dok je drugu podnio i potpisao službenik FUP-a Ibro Bešlija. Predmet je zadužio tužilac Kasim Halilčević koji je naredio SIPA-i da, pored ostalih, u svojstvu svjedoka saslušaju i Radovana Kovačevića.
“Posebno je istakao da prilikom gostovanja u emisiji Plenum, ni u jednom trenutku nije imao namjeru da uvrijedi pojedinca ili određenu skupinu ljudi, a da naročito nije imao namjeru da povrijedi ničija osjećanja niti da bilo koga podstakne da učini nekome nešto nažao, te da mu je žao ukoliko je bilo ko na neodgovarajući način shvatio njegove javne istupe“, prenio je Kovačevićeve riječi tužilac Halilčević.
Tužilaštvo BIH poklonilo je vjeru Kovačevićevom iskazu, pa zato konstatuju da “nije imao namjeru da povrijedi ničija osjećanja”, zbog čega je donesena naredna o neprovođenju istrage.
Iako je od nametanja Inzkovog zakona zabilježeno najmanje šest slučajeva negiranja genocida, Tužilaštvo BiH nije podiglo nijednu optužnicu. U tom periodu na čelu Tužilaštva BiH je (bio) Milanko Kajganić.
(Istraga.ba)
Related posts:
Dokumenti obavještajne službe Austrije: Reis Cerić je stvorio terorističku mrežu u BIH!
NOVI SET NAREDBI FEDERALNOG ŠTABA CIVILNE ZAŠTITE: Obustava javnog prevoza i trgovinskih radnji u Federaciji BiH
ZA ČELNIKE PARLAMENTA BiH NEMA KRIZE: Ove bijesne limuzine izabrane su za Špirića, Radmanovića i…
HAOTIČNO STANJE U BIHAĆU: PA ZAR SE OVDJE LIJEČE LJUDI?
SENAD AVDIĆ O PRVOM MARTU 1992. GODINE (I): Šta (mi) se dešavalo u “istorijskoj”, ili “idiotskoj noći” u kojoj je BiH dobila suverenost, ali i generalnu probu nadolazećeg rata?!
DODIKOV GAZIMESTAN: Kako je Mile proglasio hibridni rat Bosni i Hercegovini
KOMŠIĆ NIKAD DIREKTNIJI: “BiH ide u NATO 100 posto! To znaju i Vučić i Dodik!”
Poslušajte brutalni govor Senada Pećanina koji je uzdrmao pravosudne i policijske organe u KS: Sarajlije, šta se dogodilo s vama?!
CRNE SLUTNJE ALEKSANDRA POPOVA: “Ako Balkan plane, najveću cijenu će platiti…”
KO JE KO U ISTOČNOM SARAJEVU: Ovo je Top 10 nautjecajnijih, najmoćnijih, najbogatijih političara, biznismena, “kontroverznih bogataša”… u Istočnom Sarajevu!
Powered by YARPP.
