Sjednica Nezavisnog odbora za izbor i reviziju policijskog komesara održava se danas, a prisustvovat će i komesar MUP-a Kantona Sarajevo Vahid Ćosić protiv kojeg je pokrenut disciplinski postupak, piše bh. novinska agencija Patria.
Ministar MUP-a Vedran Mulabdić donio je odluku o pokretanju disciplinskog postupka protiv Ćosića na osnovu zaključka Komisije za sigurnost KS.
Naime, ova Komisija utvrdila je početkom avgusta da je u slučaju ubistva Dženana Memića utvrđen niz netačnih podataka od strane MUP KS ali i samog Ćosića koji je zadužen za nadzor nad svim policijskim službenicima ali i podacima.
Iako je disciplinski postupak protiv Ćosića pokrenut zbog slučaja Dženan Memić, u ponedjeljak se u Sarajevu dogodila stravična nesreća u kojoj su život izgubile dvije studentice. Automobilom ih je ubio nesavjesni vozač Sanjin Sefić koji je pobjegao sa lica mjesta, a naredno jutro napustio je BiH.
Rješenje o pokretanju disciplinskog postupka upućeno je Nezavisnom odboru, a kako je za Patriju potvrdio jedan od članova Dragan Međović, Odbor će se vrlo brzo odrediti o cijeloj ovoj situaciji.
Nezavisni odbor provest će prvostepeni postupak koji mora završiti u roku od 60 dana. Članovi Nezavisnog odbora su Admir Katica, Domin Malbašić, Dragan Međović, Sejdalija Heljić i Sanela Brković, Lejla Hadžimuratović i Mirsad Dželilović
Cjelokupna javnost zatražila je ostavke nadležnih, a na prvom mjestu komesara Ćosića koji bi prema svojim nadležnostima trebao i morao preuzeti punu odgovornost za narušenu sigurnosnu situaciju u KS. Čak je i premijer Elmedin Konaković kazao da nije zadovoljan radom policije i to aktivnostima u operativnom dijelu, čime je indirektno prozvao Ćosića.
Vahid Ćosić izabran je za policijskog komesara u maju 2010. godine i ovo je njegov drugi mandat. Mandat policijskog komesara može biti obnovljen jednom uzastopno.
Odgovornost Ćosića tražila se i ranije kada su za vrijeme protesta u februaru 2014. godine u Sarajevu zapaljene zgrade Vlade KS, Općine Centar, Predsjedništva BiH. Građane Sarajeva su u posljednje dvije godine potresle brojne saobraćajne nesreće u kojima su stradali mahom mladi ljudi, ubistva (Mirza Raščić, Haris Selman) a neka nisu nikad ni razjašnjena (Adnan Salčin ubijen u martu 2015. godine).
Ćosić ni tada nije izašao pred građane Sarajeva niti je osjećao ikakvu obavezu da umiri stanovnike glavnog grada BiH barem da im kaže da policija radi sve što je u njihovoj moći. Ali toga nije bilo. Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima neke od nadležnosti policijskog komesara su da nadgleda i usmjerava aktivnosti Uprave policije kojom rukovodi u skladu sa prioritetima koje odredi Vlada Kantona uz konsultacije sa ministrom.
Stoga bi smjena Ćosića bila jedini ispravan potez Nezavisnog odbora. Prema Zakonu NO podnosi prijedlog za smjenu policijskog komesara Vladi Kantona u nekoliko slučajeva, a između ostalog i ukoliko ne provodi mjere nadzora nad Upravom policije ili mjere nadzora nad primjenom policijskih ovlaštenja ili ako je konačnom odlukom utvrđena disciplinska odgovornost policijskog komesara i sankcija prestanak radnog odnosa.
Ćosić može i sam podnijeti ostavku, ali je mala vjerovatnoća da će se to dogoditi, jer ni do sada iako je sigurnosna situacija u Kantonu iz dana u dan sve gora, nije osjećao moralnu obavezu da to i uradi.
Umjesto toga, Ćosić se sprema na put u Sjedinjene Američke Države iako se protiv njega vodi disciplinski postupak. Trebao bi sutra da otputuje u San Dijego (13. do 20. oktobra), a nakon toga 22. oktobra i u Tursku.
Šta kaže zakon – slučajevi u kojima komesar disciplinski odgovara
Prema zakonu, policijski komesar disciplinski odgovara za sljedeće povrede službenih dužnosti: neizvršavanje ili nesavjesno ili nepravovremeno izvršavanje službenih zadataka predviđenih ovim i drugim zakonima i podzakonskim propisima; zloupotreba službenog položaja; nekorektno i neprofesionalno ponašanje prema policijskim službenicima, državnim službenicima ili namještenicima Uprave policije ili strankama; davanje netačnih podataka koji utiču na donošenje odluka nadležnih organa; odbijanje izvršenja zakonitih naredbi nadležnih organa; spriječavanje građana ili pravnih lica u ostvarivanju njihovih prava pri podnošenju zahtjeva, žalbi, pritužbi, molbi i drugih podnesaka ili neodlučivanje po tim podnescima u zakonskom roku; prikrivanje činjenica o načinu izvršenja službenih zadataka; spriječavanje, izbjegavanje, ometanje ili na drugi način odgađanje provođenja disciplinskog postupka protiv državnog službenika, policijskog službenika i namještenika; nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera iz svoje nadležnosti; davanje i otkrivanje podataka koji su određeni stepenom tajnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti tajnih podataka…