Jeste li kad čuli za svjetske diplomate koji podržavaju Sarajevo? Niste, jer su to uveliko crvi na izdisaju bh. diplomatije. To znaju i u Sarajevu, zbog čega imenima svojih plaćenih diplomata kao titulu dodaju “SAD”, “Velika Britanija”, “Njemačka”. O diplomatskom debaklu i manjku podrške govorio je i bivši britanski diplomata Timoti Les. On ističe da Bošnjaci imaju međunarodnu podršku, ali da je pitanje koliko je ona odlučna u ovim trenucima.
“Bošnjaci su u teškoj situaciji. Žele očuvati BiH, ali pitanje je koji su njihovi kapaciteti da smire i Srbe i Hrvate. Ako Srbija podržava Republiku Srpsku, onda Srbi imaju moć. To znači da Bošnjaci zavise od međunarodne podrške u konfrontaciji sa Srbima. Imaju je, ali je pitanje je li ta podrška odlučna. Ako bi se ta podrška testirala da li bi Tramp i rukovodstvo u Vašingtonu podržali Bošnjake u radikalnim koracima protiv Srba? Ako bi došlo do potencijalne upotrebe sile, da li bi Еvropa podržala Bošnjake u tom slučaju? Mislim da ovo nije nešto što je zagarantovano. Politika danas nije onakva kakva je bila prije 25 godina. Postoji i mogući scenario u kojem Bošnjaci ne bi imali međunarodnu podršku za sukobljavanje sa Srbima što bi omogućilo Srbima da realizuju ambiciju i da se vrate na verziju Dejtona iz 1995. godine, a ko zna gdje bi se stvari razvile nakon toga”, tvrdi Les.
Pitanje koji “visi u vazduhu” u BiH su u Hrvati. Za hrvatsko rukovodstvo Les kaže da su pasivni i da im je ovo ogromna prilika.
“Hrvatsko pitanje trenutno nije aktuelno kao što je srpsko. Da budem iskren, bio sam iznenađen pasivnošću Hrvata u proteklim sedmicama. Uvijek sam smatrao da Hrvati žele isto što i Srbi, ali u ovom slučaju nisu iskoristili priliku usljed djelovanja Srba da i oni zatraže rješavanje svog pitanja. Ako sam sve dobro shvatio, sve što su Hrvati uradili je iskorištavanje krize da riješe stari cilj, a to je izmjena načina biranja predsjedništva BiH. Čovića i druge predstavnike Hrvata ograničava Plenković jer ne želi krizu na svojoj granici. Ako bismo posmatrali sve to dinamično, mislim da je srednjeročno da će hrvati zatražiti nešto što je u skladu s njihovim stvarnim ambicijama”, kaže Les.
On smatra da bi se Hrvati aktivirali ako bi Srbi uspjeli u produbljivanju svoje autonomije. tada bi mogli zatražiti novi dogovr za sebe koji bi mogao biti zasnovan na zahtjevima za trećim entitetom.
“U još ekstremnijem scenariju, ako bi se Republika Srpska odvojila od BiH, onda bi i Hrvati tražili istu stvar. To trenutno nije jasno što bi to značilo, ali smo čuli od političara u Zagrebu, uključujući predsjednika Zorana Milanovića, gdje je izjavio da neće napustiti Hrvate u BiH ako bi se Srbi odvažili na takav korak. To nije hrvatska politika, ali jeste način razmišljanja nacionalista u Zagrebu i daje naslućivati mogućnost radikalnijih koraka u budućnost”, kaže Les.
Na pitanje novinara da li je ovo ujedno i kraj za predsjednika Republike Srpske, Les kaže da se Dodik suočava sa najvećim izazovom, ali je potrebno biti hrabar pa reći da je njegovo vrijeme
(ATV)