telegrame saučešća koje je upućivala…
Iz informacija koje govore o uspjesima i aktivnostima ministrice Vlaisavljević prigodno su izostavljeni neki „detalji“ koji su u protekloj godini izazivali najveću pažnju javnosti
Na čak 174 stranice Federalno ministarstvo kulture i sporta (tačnije, „športa“ – kako ga naziva ministrica Sanja Vlaisavljević) objavilo je publikaciju o radu ovog Ministarstva u 2023. godini.
Uposlenici Ministarstva, to jest Uredništvo koje po brojnosti komotno može opslužiti jedan ozbiljan medij, pripremili su opsežnu publikaciju u čijem je fokusu ministrica Vlaisavljević, čije su fotografije tokom susreta sa brojnim kulturnim i sportskim (izvinjavamo se, športskim) djelatnicima objavljene najmanje stotinjak puta na stranicama ovog impresivnog izdanja.
– Prvi radni dani, prvi susreti s djelatnicima i prve ideje polako su počele prelaziti u korake kojima se obuhvaćao sve veći broj aktivnosti. Uređenje prostorija, bojanje zidova, zamjena rasvjete, zamjena stolarije, odvoz davno odbačenih predmeta iz prostorija, uređenje prilaza Ministarstvu, nabava računalne opreme i kreiranje koraka za svaki naredni mjesec bili su samo početak otvaranja novih stranica pristupa radu – navodi u uvodnoj riječi Sanja Vlaisavljević.
Na stranicama publikacije zatim se redaju slike sastanaka i aktivnosti ministrice Vlaisavljević, a u „radni učinak“ ministrice uvršteni su, između ostalog, i telegrami sućuti koje je upućivala povodom smrti istaknutih kulturnih i sportskih radnika.
Naravno, iz informacija koje govore o uspjesima i aktivnostima ministrice Vlaisavljević prigodno su izostavljeni neki „detalji“ koji su u protekloj godini izazivali najveću pažnju medija i javnosti kada je riječ o angažmanu federalne ministrice kulture i športa – poput njene čuvene izjave o rehabilitaciji ratnih zločinaca ili burnih reakcija koje su uslijedile nakon odluke o dodjeli grantova institucijama nauke i kulture od značaja za BiH.
Podsjetimo, prema ovoj odluci iz jula 2023., Zemaljski muzej BiH kao institucija kulture od državnog značaja dobio je 60 hiljada KM, a Historijski muzej Bosne i Hercegovine 40 hiljada maraka. “Kulturno-informativni centar” iz Tomislavgrada dobio je 51 hiljadu KM, Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru 100 hiljada KM, dok je Narodnom pozorištu u Mostaru odobreno tek 30 hiljada KM.
(SB)