Tokom 1990-ih vidjeli smo razarajući danak etničkih sukoba na Balkanu i imperativ je da se ne vraćamo u to vrijeme
Dvije američke kongresmenke pokrenule su proceduru usvajanja zakona sa ciljem da domaći i strani zvaničnici koji ugrožavaju stabilnost BiH snose odgovornost.
Kongresmenka Ann Wagner, zamjenica člana Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma, i kongresmenka Susan Wild, koje su predstavile Zakon o pridržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, kažu da će ovaj zakon poslati jasan signal pred oktobarske izbore u BiH.
“Već dugo sam zabrinuta situacijom u Bosni i Hercegovini. Tokom 1990-ih vidjeli smo razarajući danak etničkih sukoba na Balkanu i imperativ je da se ne vraćamo u to vrijeme – osobito dok Rusija i drugi protivnici nastoje potaknuti podjele”, rekla je Wild
Daytonski sporazum nije savršen, rekla je Wild, ali rješenje je graditi na napretku koji je postignut sporazumima, a ne stajati po strani i gledati kako se taj napredak uništava.
“Zato mi je drago što ovaj zakon izričito poziva vladu da provede presude Europskog suda za ljudska prava—uključujući uklanjanje vjerskih i etničkih uslova za obnašanje visokih političkih dužnosti.
Ako bude usvojen i potpisan u zakon, ovaj zakon označit će ključni korak naprijed u očuvanju i jačanju teško stečenih uspjeha u regiji u demokraciji, miru i stabilnosti.”
Kongresmenka Ann Wagner, zamjenica člana Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma, i kongresmenka Susan Wild, koje su predstavile Zakon o pridržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, kažu da će ovaj zakon poslati jasan signal pred oktobarske izbore u BiH.
U saopštenju, Wagner navodi kako ponašanje nekih zvaničnika u BiH koje opisuje „destabilizirajućim i antidemokratskim”, kao i „destruktivni utjecaj Rusije” prijete potkopavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti BiH.
“Uvođenjem sankcija za rješavanje političke krize i korupcije u BiH, ovaj prijedlog zakona jasno stavlja do znanja unutrašnjim i vanjskim lošim akterima da će snositi odgovornost za ugrožavanje mira i stabilnosti u zemlji, kaže ona.
Tokom 2022. godine, Sjedinjene Države su sankcionisale Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, Milana Tegeltiju, nekadašnjeg predsjednika VSTV-a, Gordanu Tadić, bivšu glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH, Mirsada Kukića, koji se nakon sankcija povukao sa čela Partije demokratskog progresa, Alena Šeranića, ministra zdravlja u RS-u, Marinka Čavaru, predsjednika Federacije BiH, te Asima Sarajlića, delegata u Parlamentu BiH, prenosi VOA.
(SB)