“Štaviše, oružani sukob na Kosovu je bio završen prije gotovo deceniju i pregovori su bili u toku, dok su žitelji Donbasa bili od 2014. godine stalno suočeni sa prijetnjom fizičkog uništavanja”, rekao je Bocan-Harčenko.
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčeno izjavio je da Zapad vrši nevjerovatne pritiske na Srbiju zato što se nije pridružila sankcijama protiv Rusije.
“Mi to znamo i iz sopstvenih informacija, i od rukovodstva Srbije, i da su to potpuno realni, brutalni pritisci, konkretno zavrtanje ruku i pokušaji gušenja zemlje i njene volje, potpuno ignorisanje njenih interesa”, rekao je Bocan-Harčeno u intervjuu za Politiku.
Naveo je da Rusiji takvo ponašanje djeluje potpuno, kako je rekao, “divlje” i ocijenio da su EU, NATO i SAD zbacili maske i ponovo pokazali svoju pravu politiku.
“Mi odlično razumijemo taj nevjerovatan pritisak Zapada na Beograd i težak položaj u kome se Srbija nalazi”, rekao je Bocan-Harčenko.
Dodao je da Rusija visoko cijeni principijelnu liniju koju Srbija čuva u nepriznavanju i neprihvatanju antiruskih sankcija.
Govoreći o izjavi predsjednika Rusije Vladimira Putina u kojoj je pitanje Donbasa povezao sa Kosovom, ruski ambasador je rekao da nije praksa Moskve da se komentarišu izjave predsjednika i istakao da nema i ne može biti nikakve promjene pozicije Rusije prema kosovskom pitanju.
“Mi Kosovo ne priznajemo i najaktivnije podržavamo Beograd u međunarodnim forumima, prije svega u Savjetu bezbjednosti UN-a”, istakao je Bocan-Harčenko.
Prema njegovim riječima, sve što se tiče navodne promjene ruskog stava izmišljeno je sa ciljem da se pokvare odnosi Moskve i Beograda i da bi se Srbija priklonila antiruskim mjerama.
Na pitanje da li isključuje mogućnost da povezivanje pitanja Krima, Donbasa i Kosova ipak može biti dio diplomatskog paketa, odnosno trgovine između Moskve i Washingtona, Bocan-Harčenko je odgovorio da to ne postoji ni u naznakama, da su dvostruki standradi očigledni, da Zapad nema argumente i da nikada nisu mogli da objasne svoj stav prema KiM, Krimu ili Donbasu.
“Mi ova pitanja takođe ne dovodimo u vezu, to su različiti konteksti i istorijske okolnosti, mada je Kosovo pružilo presedan.
Samo ukazujemo da su, za razliku od Kosova, na Krimu i u Donbasu bili održani referendumi gdje je iskazana volja naroda, što je poslužilo kao temelj za priznanje nezavisnosti i uklapa se u osnove međunarodnog prava”, istakao je Bocan-Harčenko.
On je rekao da na Kosovu nije bilo referenduma.
“Štaviše, oružani sukob na Kosovu je bio završen prije gotovo deceniju i pregovori su bili u toku, dok su žitelji Donbasa bili od 2014. godine stalno suočeni sa prijetnjom fizičkog uništavanja”, rekao je Bocan-Harčenko.
(SB)