Rat postaje puno opasniji za sve nas: ‘Putin nije tako daleko od pokretanja nuklearnog napada kao što smo mislili’

Putinov pristup gubicima koje je dosad pretrpio bit će da objavi nacionalnu mobilizaciju, vjerojatno 9. svibnja, kada Rusija slavi pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu…

 

 

Rat Vladimira Putina u Ukrajini možda neće teći po planu, ali on i dalje može natjerati svijet da naglo duboko udahne svojim sve poremećenijim postupcima i riječima. Frustriran snažnom podrškom Zapada Ukrajini, zaprijetio je da će odgovoriti “munjevitim” oružjem kojim se, kako kaže, Rusija “neće hvaliti”, piše Michael Clarke za The Sun u komentaru pod naslovom “Nitko ne zna hoće li Putin pokrenuti potpuni nuklearni napad – ali nije tako daleko od toga kao što smo nekad mislili da jest”.

 

Ali na što on misli? Kakvo je to oružje? I koliko bismo trebali biti zabrinutiji zbog ove prijetnje nego zbog njegovih ranijih? Prvo, svi koji se brinu da Rusi imaju neku supertajnu nuklearnu bombu za koju Zapad ne zna mogu biti sigurni da to nije slučaj.

 

Ipak, Putin ne može odoljeti da se ne pohvali svojim najnovijim vojnim igračkama. Samo se sjetite što se dogodilo upravo prošli tjedan kada je – vrlo javno – testirao nuklearni projektil Sarmat, oružje kojim se hvali od 2018.

 

Nazvan Sotona 2, projektil se razvija od 2009. godine, a ono što ga čini vrijednim pažnje je samo broj bojevih glava koje može nositi. Ali to nije razvoj koji impresionira Zapad jer su nuklearni arsenali kojima NATO raspolaže jednako precizni i razorni.

 

Ako nas nešto treba brinuti iz Putinovog arsenala, onda je to tiraninovo hipersonično oružje, koje je brže od svega što posjeduju Sjedinjene Države, Francuska ili Velika Britanija. No, Zapad posjeduje druge projektile koji mogu izbjeći rusku obranu i Putin to zna.

 

 

Pentagon neće biti iznenađen

 

Nijedna država ne može zaustaviti potpuni nuklearni napad. Kad bi se teško nuklearno oružje moglo zaustaviti, ono ne bi bilo sredstvo odvraćanja. Pa je li to ono o čemu Putin govori? Pokretanje velikog nuklearnog napada koji bi napravio jednako štetu – a možda i veću – njegovoj vlastitoj naciji koliko i njegovoj meti?

 

Čini se malo vjerojatnim, ali Putin je nepredvidiv, a tu nepredvidljivost on trenutno iskorištava. Želi uplašiti Zapad da mu da odriješene ruke u Ukrajini kako bi ju mogao izbrisati s karte kao neovisnu državu. Njegove stvarne prijetnje vjerojatno se tiču nečega manjeg, ali dovoljno velikog da dođe do značajne promjene igre za njegove snage u Ukrajini.

 

No, Britanija se ne bi trebala bojati ovog opasnog – možda čak i ludog – diktatora jer on prijeti već više od desetljeća. Jednako tako, ne bismo trebali biti samozadovoljni zbog njegove sposobnosti da nanese daljnju štetu svijetu, piše The Sun. Dok Putin bude predsjednik Rusije, ovaj rat će se širiti, jer on si ne može priuštiti gubitak te će postati očajan.

 

 

Upotreba taktičkog nuklearnog oružja

 

Putin nije toliko daleko od upotrebe taktičkog nuklearnog oružja u Ukrajini kao što smo mislili da jest. Možda će doći u iskušenje da iskoristi jednu od ovih takozvanih “nuklearki na bojnom polju” ako njegove snage previše zaglave u istočnoj Ukrajini.

 

One su relativno male, možda samo jedna do dvije kilotone, a uništavaju sve u radijusu od jednog kilometra. To bi zbrisalo dobro ukopane ukrajinske snage. Rusi imaju termobarično oružje koje nanosi ogromne žrtve, ali ovi konvencionalni “razbijači bunkera” zahtijevaju preciznije ciljanje od nuklearnih bombi.

 

Cjelokupno rusko precizno oružje je ograničeno budući da zbog sankcija ne može dobiti nove komponente. Oko 90 posto njihovih zaliha oružja su “glupe” bombe i projektili, a glupo oružje ne jamči da će pogoditi svoje mete.

 

 

Širenje rata

 

Sada ispaljuju skupe krstareće rakete vrijedne 2,5 milijuna funti iz podmornica na skladišta i fiksirane ciljeve s malo ratnog materijala u njima. Michael Clarke pretpostavlja da je Putinova logika proširiti svoj izgubljeni rat, bacajući više komada u zrak, jer vjeruje da može manipulirati njima drugačije dok padaju na tlo.

 

Nije moguće točno predvidjeti kako bi Putin mogao proširiti rat, ali on bi se mogao proširiti na Moldaviju i Gruziju, a možda čak i na baltičke zemlje koje su povezane s NATO-om.

 

Putinov pristup gubicima koje je dosad pretrpio bit će da objavi nacionalnu mobilizaciju — vjerojatno 9. svibnja, kada Rusija slavi pobjedu nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu — i da prikaže eskalaciju trenutnog sukoba kao novu borbu za opstanak protiv agresije Zapada.

 

Mogao bi reći: “Pogledajte kako se Zapad miješa u našu potpuno pravednu ‘specijalnu operaciju’ u Ukrajini kako bi utjecao na nas. Žele nas uništiti”.

 

 

Intervencija NATO-a?

 

Nacionalna mobilizacija bi mu omogućila da produži vojnu obavezu i zahtijeva od tvrtki da služe u ratnim naporima. On zna da bi, ako prijeđe nuklearni prag, NATO snage mogle smatrati da nemaju izbora nego intervenirati.

 

Sjedinjene Države se pripremaju za sve ove mogućnosti. Imaju Tiger Team, skupinu planera koja razrađuje svaki scenarij jedan po jedan. Pentagon neće biti iznenađen.

 

Clarke pretpostavlja da NATO zauzvrat ne bi lansirao nuklearno oružje, već bi se umjesto toga odlučio za uništavanje vojnih ciljeva u masovnoj kampanji konvencionalnog bombardiranja.

 

 

‘Nova Rusija’

 

Jedno je sigurno, a to je da se trenutno ne nazire kraj. Britanija je ovaj tjedan iznijela svoj stav o Ukrajini. Ministrica vanjskih poslova Liz Truss izjavila je da neće mirovati dok ne obnove Ukrajinu kakva je bila prije 2014., što bi značilo natjerati Putinove snage na povlačenje ne samo iz otcijepljenih republika Donjecka i Luganska, već i s Krima.

 

Međutim, nejasno je kako to namjerava postići. Krim je već postao dio Rusije, iako Ujedinjeni narodi to ne priznaju, a dvije takozvane republike sigurno će sljedećeg mjeseca postati dijelom “Nove Rusije”. Donjeck i Luhansk će 14. i 15. svibnja glasovati o tome hoće li se pridružiti Rusiji, a Kremlj će zasigurno osigurati rezultat referenduma.

 

Bilo bi divno kada bi se mogli ostvariti ciljevi ministrice vanjskih poslova, ali po Clarkeovu mišljenju Krim će ostati u ruskim rukama. U budućim mirovnim pregovorima možda bi bilo pametno ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskogm ponuditi Krim kao svoj veliki, veliki ustupak – strateško zemljište na Crnom moru.

 

Ali Donjeck, Luhansk i šira regija Donbasa neće biti priznati i vjerojatno će se oko njih još dugo voditi borbe. Stoga je Liz Truss vjerojatno u pravu da bi sukob mogao potrajati još nekoliko godina. Clarke predviđa i boji se da će ovaj rat postati mnogo opasniji za sve nas.

 

(Net.hr)

Rat postaje puno opasniji za sve nas: ‘Putin nije tako daleko od pokretanja nuklearnog napada kao što smo mislili’

| Slider, Vijesti |
About The Author
-