Ane Trišić-Babić…

 

 

 

Nakon što su se stranke Trojke oglasile saopćenjem za javnost u kojem su naveli da ne pristaju na ponude da se državni udar i napad na ustavni poredak trebaju rješavati razgovorima i da o poštivanju Ustava, zakona, Suda, Tužilaštva i drugih institucija nema pregovora, javnosti i dalje nije jasno nekoliko stvari.

 

 

Prije svega, ko su to zagovornici pregovora s Miloradom Dodikom i ko to iz Brisela bjegunca od bh. pravosuđa želi abolirati od odgovornosti za napad na ustavni poredak.

 

 

Nemoralna ponuda sakrivena iza priče o reformama

 

 

Raport je u svom tekstu pod naslovom ‘Pokvarena politika Evropske unije: Pomažu li Vučiću i Dodiku da jače stegnu vrat državi BiH’ objavljenom još prije petnaestak dana naveo niz indikativnih činjenica koje ukazuju na to da nema jedinstvenog stava briselskih zvaničnika o napadima na ustavni poredak BiH iz entiteta RS koji je sada već ušao u drugi mjesec, ali da je bilo pojedinačnih pokušaja iz Brisela da se napravi dogovor s osumnjičenim Dodikom.

 

 

Raportovi izvori iz EU sada otkrivaju kakav je bio plan za dogovor i ponudu s Dodikom i ko je u njega sve bio uključen.

 

 

Prije toga, treba podsjetiti da je Evropski parlament (EP) 12. marta održao raspravu o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, pod nazivom “Izjava Komisije o secesionističkim prijetnjama u BiH i nedavnoj eskalaciji” koju je u ime grupe Zeleni – Evropski slobodni savez podnijela europarlamentarka Tineke Strik.

 

 

Tokom rasprave u Evropskom parlamentu Strik i brojni drugi parlamentarci ukazali su na ozbiljnost situacije u BiH, te pozvali i na uvođenje sankcija secesionisti Miloradu Dodiku.

 

 

Međutim, dan nakon sjednice Evropskog parlamenta o alarmantnoj situaciji u BiH, tačnije 13. marta u Sarajevo dolazi Gert Jan Koopman, generalni direktor Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju i uopće ne pridaje značaj alarmantnoj situaciji u našoj zemlji.

 

 

Koopman tada priča o reformskoj agendi, dok istovremeno građani BiH u strahu i neizvjesnosti iščekuju sljedeći udar na državne institucije i državu iz entiteta RS, čime je ovaj evropski zvaničnik maksimalno minimizirao neustavne poteze iz RS.

 

 

Susreti s funkcionerima secesionističke stranke

 

 

U jeku napada na ustavni poredak države BiH Koopman se tada sastaje i sa zvaničnikom stranke koja predvodi napad na ustavni poredak BiH, SNSD-ovim Srđanom Amidžićem, ministrom finansija i trezora BiH.

 

 

Prioritet pri tom susretu, a i pri susretima s drugim bh. zvaničnicima Koopman daje Reformskoj agendi, umjesto gorućoj temi i prijetnji teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, ali i sigurnosti u našoj zemlji.

 

 

Iznenadno i bez ikakvog objašnjenja otkazuje se i planirani susret Koopmana sa šest članova Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH i Koopman se sastaje samo s Draganom Čovićem, članom Kolegija Doma naroda PSBiH.

 

 

Naknadno će se ispostaviti, a što tvrde Raportovi pouzdani izvori, da je Koopman u saradnji s još nekoliko birokrata iz Brisela, u BiH došao s ponudom za Milorada Dodika koja nije bila usaglašena s organima Evropske unije, niti je imala širu podršku, ali je trebala biti ‘progurana’ kao najbolje rješenje ‘za sve strane’, a u stvari se s tom ponudom išlo ‘niz dlaku’ Dodiku i u njegovu korist.

 

 

Stevandićev javni odgovor i uvjetovanje Schmidta

 

 

Naime, osmišljeno je da se ‘nemoralna ponuda’ tokom Koopmanove posjete BiH Dodiku pošalje preko Delegacije Evropske unije u BiH.

 

 

Naši izvori tvrde da je ona odaslana u petak, 14. marta.

 

 

Kao posrednik za pregovore s Dodikom odabrana je Ana Trišić-Babić, njegova savjetnica za vanjske poslove i bivša ministrica vanjskih poslova BiH.

 

 

Dalje, naši sagovornici navode da je plan s kojim bi se Dodik izvukao iz situacije u koju je sam sebe doveo antiustavnim djelovanjem, bio taj da se otvore razgovori o mogućnostima povlačenja antiustavnih zakona u NSRS i obustava promjene Ustava RS, ali i da se razmotri šta bi Dodik tražio zauzvrat.

 

 

“Za prvi kontakt s Trišić-Babić bila je zadužena Elisabet Tomašinac, šefica političkog odjela Delegacije EU koju je za to po uputi Koopmana ovlastio specijalni predstavnik EU u BiH Luigio Soreca. Ponuda je ispregovarana u tom krugu i dobro je primljena od osumnjičenika u RS što je sedam dana nakon toga bilo vidljivo iz obraćanja Nenada Stevandića, predsjednika NSRS koji je na press konferenciji (21. marta, op.a.) uzvratio da je NSRS spremna povući sporne zakone, ali da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt povuče izmjene Krivičnog zakona BiH na osnovu kojih je prvostepeno presuđen Dodik što je bio odgovor na ponudu iz EU”, tvrde Raportovi izvori.

 

 

Ovakva ponuda je iz EU je veoma opasna jer je u to vrijeme Ustavni sud BiH već bio poništio neustavne zakone, pa nagodba o povlačenju neustavnih zakona u NSRS implicira da pojedini zvaničnici EU ne priznaju Ustavni sud BiH i daju legitimitet spornim zakonima.

 

 

Je li bilo pokušaja pritisaka na Tužilaštvo BiH?

 

 

S obzirom na to da je plan dogovora pravljen prije raspisivanja centralne potjernice za Dodikom, naši izvori navode da je on uključivao i prijedlog da Tužilaštvo BiH sasluša Milorada Dodika u Banjoj Luci i da on iskaz ne daje u Sarajevu.

 

 

Plan je uključivao i da Tužilaštvo BiH ne podigne optužnicu protiv Dodika za nova krivična djela i da mu je preporučeno da se ‘koncentriše na žalbeni postupak u već postojećem predmetu za koji je prvostepeno presuđen’.

 

 

Prema tvrdnjama Raportovih izvora, Dodiku je ponuđeno i da Vijeće ministara BiH usvoji Plan rasta bez pominjanja uvjeta vezanih za Ustavni sud BiH a koji su do sada podrazumijevali obavezu provedbe odluka tog Suda na teritoriji cijele BiH i popunu tog Suda u kojem trenutno nedostaju dvoje sudija iz entiteta RS, jer Dodik blokira njihovo imenovanje u NSRS nastojeći i na taj način oslabiti i obesmisliti Ustavni sud BiH.

 

 

Iz Brisela je, kažu naši izvori zagovarano da se SNSD ne izbacuje iz državne vlasti, nego da ostane dio vlast na nivou BiH, ali da se suzdrži od blokada.

 

 

Jasno je da je ovakav plan uključivao i saglasnost Trojke koja se do sada nije decidno očitovala o ‘ponudama i pregovorima’, ali se iz njihovog saopćenja naslućuje da ih je bilo, što Trojka, kako tvrde neće prihvatiti.

 

 

Naši izvori tvrde da Delegacija EU u BiH nije direktno slala ovakve ponude liderima Trojke nego da su pokušali preko pojedinaca bliskih tim stranakama izlobirati provedbu tog dogovora.

 

 

Naravno da je ovaj plan uključivao i pokušaj pritisaka na Tužilaštvo BiH što bi bilo nedopustivo, a za sada ni naši izvori ne mogu tvrditi da li je grupa iz Brisela naklonjena dogovorima s Dodikom to i pokušala učiniti.

 

 

Raport je sva pitanja o navodima naših izvora objavljenih u ovom tekstu, uputio i Delegaciji Evropske unije u BiH, uključujući i onaj da je Koopman ponudu za Dodika ispostavio preko Ane Trišić-Babić.

 

 

Pitali smo Delegaciju EU u BiH i zbog čega bi osumnjičenik za napad na ustavni poredak BiH makar i preko posrednika bio relevantan sagovornik Evropskoj uniji u vrijeme dok svim silama ruši ustavni poredak BiH?

 

 

Ako dobijemo odgovore iz Delegacije EU objavit ćemo ih naknadno.

 

 

Također, još prije petnaestak dana Raport je Trišić-Babić uputio pisani upit o Koopmanovoj ponudi, ali odgovor nismo dobili.

 

(Raport)

Raportovi izvori tvrde: Dodiku je usred udara na ustavni poredak BiH Koopman poslao ponudu za dogovor preko…