Kako borbe u Ukrajini duže traju, kaže vojni analitičar Igor Tabak, tako se poseže za sve razornijim i okrutnijim sredstvima…
Vojni analitičar Igor Tabak, komentirajući na televiziji N1 ratnu situaciju u Ukrajini, kazao je da ruske snage polagano, ali ustrajno napreduju.
“Oni postupno dolaze prema situacijama da dijelovima branjenih područja možda prijeti odsjecanje. Možda ne danas ili sutra, ali ta cijela situacija ide tim tijekom. Druga stvar je što je dosadašnja obrana bila dobra i to je definitivno utjecalo na moral vojske i stanovništva”, kazao je Tabak.
‘Ovo je još relativno nevina faza rata’
Kako borbe duže traju, kaže Tabak, tako se poseže za sve razornijim i okrutnijim sredstvima.
“Sve manje ćemo viđati ovakve snimke kao danas, da se ljudi okupljaju oko vojnih vozila. Ovo je još relativno nevina faza kako bi to sve skupa moglo biti idućih dana”, dodao je.
Sudeći po snimkama, Tabak vjeruje da su u sukobima korištene i jako razorne termobarične ili aerosolne rakete.
“To je tip oružja razvijen još za vrijeme rata u Afganistanu. Ono je u urbanim sredinama jako efikasno, ali nosi iznimne žrtve. Po efektu na samom mjestu djelovanja nije jako različito od taktičkog nuklearnog oružja, jedino što je manjeg opsega i nema radijacije”, objasnio je Tabak.
‘Poslije 1995. nitko nije mario za skloništa’
Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u utorak je građanima poručio da se skloništa provjeravaju periodički i da postoje određeni protokoli. “Ne bih htio da se širi panika i da prejudiciramo neke stvari”, kazao je.
Što se tiče stanja sklonšta u Zagrebu, bivši pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić kazao je, pak, za Novu TV da su sva skloništa nepripremljena, devastirana, trajno oštećena i neupotrebljiva.
“Nema rezervi hrane, vode, filtera za zrak, jastuka, kreveta, nema kemijskih wc-a i većina njih je devastirana. Mnoga skloništa su dana na upravljanje sportskim klubovima, te su spojena na kanalizaciju i zbog toga su neuporabljiva. Skloništa su bila u relativno dobrom stanju do 1995. godine, a poslije toga nikoga nisu zanimala”, kazao je Kalinić.
On tvrdi da Hrvatska nema protokole za ovakve situacije, a da vlast nije zainteresirana. Kaže da je njegov bivši Ured tražio da se ispred vrtića i škola urede skloništa, ali to nikad nije realizirano, kao niti njegovog zahtjeva da se garaže u zgradama prilagode kako bi se brzo mogle pretvoriti u skloništa. U slučaju stvarne i realne opasnosti i bilo čega ozbiljnijeg, smatra da ćemo biti prepušteni improvizaciji.
U Rijeci dvjestotinjak skloništa
Rijeka ima dvjestotinjak skloništa koja su većinom izgrađena prije 40 i više godina, a postoje i tuneli koji mogu poslužiti kao skloništa.
“Na području Rijeke nalazi se 88 skloništa osnovne zaštite koja su izgrađena uglavnom u 80-im godinama prošlog stoljeća, oko tridesetak skloništa osnovne zaštite koje u svom vlasništvu imaju stambene zgrade te 80 javnih tunelskih skloništa izgrađenih prije ili za vrijeme 2. svjetskog rata kada su i korištena kao skloništa. Od toga Grad Rijeka putem Odjel za gradsku samoupravu i upravu upravlja s ukupno 113 javnih skloništa, skloništa su obilježena, a podatke o lokacijama skloništa imaju povjerenici civilne zaštite po mjesnim odborima”, poručili su iz riječke gradske uprave.
U Osijeku sedam javnih skloništa
Osijek ima sedam skloništa na javnim površinama, a te prostore trenutno koriste i održavaju glazbene i sportske udruge.
Iz Grada poručuju kako su prostori održavani, nisu zapušteni i da se u vrlo kratkom roku mogu pretvoriti u prvotnu namjenu. Uz javna skloništa, u Osijeku postoje i brojna skloništa u stambenim zgradama o kojima brinu suvlasnici zgrada.
(Net.hr)