Putin je povukao potez kojeg se NATO najviše bojao: Ima tri vrste oružja za masovno uništenje i navodno oko 6800 komada nuklearnog oružja

Vladimir Putin naredio je u nedjelju da se ruske nuklearne snage podignu na visok stupanj pripravnosti, ali i ostavio prostor za pregovore u kojima će teško doći do konsenzusa, zbog čega se može očekivati jačanje ofenzive u Ukrajini…

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je u nedjelju da se ruske nuklearne snage podignu na visok stupanj pripravnosti, opravdavajući to agresivnim izjavama NATO-a i ekonomskim sankcijama protiv Moskve.

“Zapovijedam ministru obrane i načelniku glavnog stožera da snage za odvraćanje ruske vojske stave u borbenu pripravnost”, rekao je Putin na sastanku s vojnim čelnicima koji je prenosila i televizija. “Razumijem” odgovorio je ministar obrane Sergej Šojgu.

‘Nezakonite’ ekonomske sankcije

Putin je odluku opravdao agresivnim izjavama čelnika NATO-a prema Rusiji i “nezakonitim” ekonomskim sankcijama koje su joj nametnute nakon invazije na Ukrajinu. Snage za odvraćanje postrojbe su koje bi trebale obeshrabriti napad na Rusiju, uključujući i rat koji bi implicirao upotrebu nuklearnog oružja, priopćilo je ministarstvo obrane. Opremljene su projektilima, strateškim bombarderima, podmornicama i brodovima s nuklearnim naoružanjem.

Putin je nakon početka invazije na Ukrajinu upozorio da će se oni koji Rusiju pokušaju spriječiti “suočiti s posljedicama kakve nisu vidjeli u svojoj povijesti”. Mnogi su to već tada protumačili kao prijetnju nuklearnim oružjem.

Obeshrabrivanje NATO-a

Podizanje pripravnosti nuklearnim snagama je upozorenje. Ono omogućuje brže lansiranje nuklearnih projektila, ali to ne znači da postoji namjera da ih se koristi, objašnjava BBC. Rusija ima najveću svjetsku zalihu nuklearnog naoružanja, ali također zna da ga NATO ima sasvim dovoljno da je uništi. Cilj ove naredbe vjerojatno je pokušaj da se NATO obeshrabri u pomaganju Ukrajini i izazovu strahovi o tome koliko je Putin daleko spreman ići.

Ovaj potez je svakako privukao pažnju Zapada, smatra analitičar BBC-a Frank Gardner. Dodaje kako je aktivacija nuklearnih snaga znak Putinova bijesa zbog sankcija, ali i paranoje da je Rusija pod stalnom prijetnjom NATO-a. Upravo stoga NATO nije slao svoje vojnike u Ukrajinu i susjedne zemlje. Naime, čelnici sjevernoatlantskog obrambenog saveza pribojavali su se ovakvog scenarija.

Rusija posjeduje tri vrste oružja za masovno uništenje

Inače, Rusija posjeduje tri vrste oružja za masovno uništenje – nuklearno, biološko i kemijsko. Točan broj nuklearnog oružja se ne zna. Američki znanstvenici pretpostavljaju da Rusija posjeduje oko 6800 komada, dok Sjedinjene Države imaju oko 6100. Nuklearne sile, potpisnice sporazuma o zabrani širenja atomskog oružja su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Kina. Tri nuklearne države koje nisu potpisale taj sporazum su Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja, javlja Dnevnik Nove TV.

U povijesti ratovanja nuklearno oružje je korišteno dva puta

U povijesti ratovanja, nuklearna oružja korištena su dva puta, tijekom posljednjih dana Drugog svjetskog rata. Prvi put kada je SAD bacio uranijski eksplozivni uređaj čije je šifrirano ime bilo Little Boy (“mali dječak”) na japansku Hiroshimu. Drugi, tri dana poslije kada je plutonijski uređaj implozijskog tipa, koji je imao kodno ime Fat Man (“debeli čovjek”), bačen na Nagasaki.

Nema mjesta za kompromis

NO, usprkos izostanku NATO-ovih snaga, ruska ofenziva ne ide po planu. Nisu zauzeli nijedan grad, a čini se da imaju i puno žrtava, što izaziva frustraciju u Moskvi. Gardner smatra da će i predloženi mirovni pregovori teško dovesti do konsenzusa između Moskve i Kijeva.

Putin, naime, želi da se Ukrajina u potpunosti vrati u njihovu sferu interesa, dok Volodimir Zelenskij želi neovisnost, uz naginjanje prema Zapadu. Tu nema mjesta za kompromis. Stoga ćemo u narednim danima, procjenjuje Gardner, gledati jačanje ruske ofenzive uz manje poštovanja prema civilnim žrtvama.

(Net.hr)