Skoro mjesec dana entitetsko rukovodstvo vršilo pritisak na ljude koji dolaze iz entiteta RS i rade u institucijama BiH, uključujući pravosuđe i sigurnosne agencije, da napuste te agencije – uprkos prijetnji, ti pozivi nisu urodili plodom.
Gost Rezimea sedmice bio je Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.
Govoreći o aktuelnoj situaciji u zemlji, kazao je da se rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska trenutno nalazi van dosega državnog pravosuđa. Državno pravosuđe je, kaže on, deklarativno pokazalo da je spremno procesuirati one koji napadaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine, međutim, saradnja između policijskih agencija koje bi trebale provesti centralnu potjernicu, pokazuje u suštini da se ništa ne dešava, odnosno da je na određeni način entitet RS uspostavio neku vrstu pravnog odvajanja od države BiH.
„RS ne dozvoljava da se to provede uprkos samoj činjenici da je i entitetska policija obavezna da to učini. Upravo ta grupa bjegunaca od pravosuđa je ograničena u svom kretanju na teritoriju entiteta Republika Srpska, djelomično na teritoriju Republike Srbije, jer treba imati u vidu da posjeduju i državljanstvo Republike Srbije i da faktički ono što smo gledali oko prelaska granica može biti situacija u kojoj je predsjednik Skupštine RS-a koristio pasoš Srbije na kojem nema potjernice. Vidimo da Srbija nije spremna sarađivati i BiH bi trebala napraviti još jedan korak dalje kada se radi o krivičnom progonu tih aktera, ali i krivičnom progonu nekih drugih aktera na nekim nižim nivoima od direktora policije, ministra unutrašnjih poslova. Jer ono što radi MUP RS-a, u ovom trenutku, dakle, on ne štiti nikakvu štićenu ličnost – on štiti bjegunca od zakona“, pojasnio je.
Imobilizirane agencije
Dalje navodi da „mi od početka ove priče imamo mnogo više osoba koje bi trebale biti krivično gonjene kada se radi o narušavanju i napadu na ustavni poredak Bosne i Hercegovine“.
„Jer smo vidjeli sastanke koje su imali direktori i zamjenici direktora, rukovodioci različitih i državnih i entitetskih agencija, oni su organizirani radi udruživanja u napadu na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Naravno, imamo i situaciju u kojoj isto tako entitetska policija, pa i SIPA, nije provela ono što je državno tužilaštvo tražilo od nje. Tako da, bez obzira na ovu vrstu, da tako kažemo, opravdanja da se radi o suviše rizičnoj akciji – ne postoji ništa što može spriječiti sigurnosni aparat da izvrši nalog državnog pravosuđa.
Skoro mjesec dana entitetsko rukovodstvo vršilo pritisak na ljude koji dolaze iz entiteta RS i rade u institucijama BiH, uključujući pravosuđe i sigurnosne agencije, da napuste te agencije – uprkos prijetnji, ti pozivi nisu urodili plodom. Ukoliko ljudi nisu spremni da žrtvuju svoj životni standard, a pokazali su da nisu, onda sigurno niti pripadnici entitetske policije koja štiti u ovom trenutku bjegunce od zakona, nisu sigurno spremni da žrtvuju ili stave na kocku svoje živote ili svoje fizičko zdravlje da bi zaštitili bjegunce od zakona. To je ono što su trebali, taj rizik, smanjenje tog rizika ukalkulirati oni koji su zapravo tim opravdanjem da je suviše rizična operacija opstruirali provođenje onoga što je naložilo državno pravosuđe“, objašnjava Turčalo.
Ocijenio je i da su sve institucije u ovoj državi – apsolutno politizirane.
„I ovo nam sve dolazi na naplatu i zbog toga. Dakle, mi na čelu tih institucija uključujući SIPA-u nemamo profesionalca. Imamo osobu koja je apsolutno instrumentalizirana i spremna da se stavi kao instrument na uslugu trojici ljudi koji bježe u ovom trenutku od pravosuđa. I zbog toga su zapravo agencije imobilizirane odnosno paralizirane u vršenju svojih funkcija“, kategoričan je on.
Upitan šta je rješenje u ovoj situaciji, odgovara da rukovodstvo policijskih agencija koje imaju ovlasti da uhapse Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića, zapravo saučestvuje u ovom produženom udaru na ustavni poredak BiH.
„Ne postoji još nikakav poziv snagama EUFOR-a da asistiraju. Potpuno je pogrešno ono što se tvrdi da EUFOR nema mandat. EUFOR nema mandat da tu radi samostalno. EUFOR-ov mandat shodno rezoluciji Vijeća sigurnosti koja definira njegov mandat jeste da između ostalog i asistira sigurnosnim i drugim agencijama, dakle, i institucijama vezanim za sigurnost i odbranu na teritoriji BiH kako bi zapravo održavao stabilnost i mir u ovoj zemlji. I onog trenutka, ja sam apsolutno uvjeren, kada bi se našao neko ko dovoljno ima mudrosti, hrabrosti i spremnosti da profesionalno postupa, da bi EUFOR apsolutno bio prisiljen da ispunjava svoj mandat i da asistira upravo u tom hapšenju“, naglašava on.
Stevandić je jučer ponudio da visoki predstavnik povuče Krivični zakon, a da će Narodna skupština Republike Srpske povući tri neustavna zakona koja je usvojila. Turčalo kaže da to ‘nije prava kapitaluacija’ – to je pokušaj primjene kombinacije taktika iz 2007. i 2011.
„Sjećamo se dobro 2007. godine šta je uradio Miroslav Lajčak i nakon toga potpuno godinama obesmislio bilo kakvo djelovanje Ureda visokog predstavnika povlačeći svoju odluku. To je ono što traži u ovom trenutku trojac koji rukovodi RS-om, ali ima i ovaj dodatak koji opet više liči na 2011. da sve one ovlasti koje su prenesene sa entiteta, a u skladu sa Ustavom BiH, na nivo BiH, da budu podložni nekoj međunarodnoj arbitraži.
Ono što se želi napraviti jeste zapravo otvoriti nešto što bismo mogli nazvati strukturnim dijalogom, ali sada o ovlastima države broj dva i da bi u tom trenutku ono sve što ovdje imamo se internacionaliziralo i da bi međunarodna zajednica shodno svom načelu da je važnija stabilnost od razvoja, bila spremna eventualno pregovarati sa ovim bjeguncima od zakona i stvoriti uvjete u kojem bi RS ušla u raspravu o tome šta su to vlasti države. Dakle ne postoji opcija u kojoj bi neko trebao biti spreman na to. Onaj ko bude spreman na to, onda, spreman je isto tako u određenom trenutku pregovarati o institucionalno-pravnom izdvajanju entiteta iz BiH, a to zapravo znamo što znači“, upozorio je on
O HDZ-u
HDZ i Dragan Čović, navodi Turčalo, su ključni akteri koji odlučuju o tome ko eventualno može biti neka buduća koalicija.
„Predsjednik HDZ-a je spreman napraviti prekompoziciju u onom trenutku kada bude siguran da eventualno opozicija iz RS-a ima snagu, sposobnost i dovoljan broj ruku da promijeni Vladu RS-a, odnosno većinu NSRS-u, jer je on itekako svjestan, bez obzira što SNSD i njegovi partneri iz RS-a na državnom nivou vrše opstrukcije, da stvarna njihova politička, ekonomska i svaka druga moć leži zapravo u toj činjenici da vladaju entitetom Republika Srpska. U tom dijelu HDZ nije neka stranka koja je svih prethodnih godina pokazala da je spremna ući u avanturu u kojoj ne vidi jasan izlaz, jasnu korist“, istakao je.
Zašto se ne nazire kraj rata u Ukrajini i na Bliskom istoku?
Pobjeda Donalda Trumpa je bila presuda u razvoju situacije u Ukrajini, kaže Turčalo.
„Imali smo ono što je govorio tokom izbornih kampanje, on je to počeo zapravo realizirati i želi da ostavi neko nasljeđe mirotvorca po svaku cijenu bez obzira kako taj mir izgledao i očigledno je da su zapravo na njegov prijedlog barem prividno pristali Evropljani. Ono što je ovdje praktično na kocki jeste i šira neka evropska arhitektura jer ništa ne sprečava poslije toga Rusiju, ako taj mir bude izgledao kao pobjeda, da pokrene neke druge aktivnosti u postsovjetskom prostoru“, smatra on.
Ponovni napad Izraela na Gazu i ponovni ratni zločini koji se nastavljaju u kontinuitetu su nakon kratkog primirja bili manje-više očekivani. Teško je bilo očekivati da će Izrael do kraja mirovati, dodao je.
„Međunarodna zajednica je, pogotovo u Gazi, već odavno izgubila bilo kakav svoj kapacitet u posredovanju. Vidjeli smo da je međunarodno pravo isto tako izgubilo svoj kapacitet da se zapravo nametne onima koji ga krši. I ovo će biti veliki izazov i kad se radi ne samo o Gazi, ali i u Ukrajini – veliki izazov za NATO. Novi generalni sekretar očigledno ima da tako kažemo, politički nerv koji vrlo odgovara američkoj administraciji na način da vrlo često govori ono što oni očekuju, a radi sve s druge strane da bi osnažio NATO i da bi ga potakao, uključujući sve ove evropske saveznike da zaista počnu više ulagati odbranu. Evropa ne može više biti ovaj postmoderni raj nego mora biti svjesna da ulazi u ozbiljnu novu prekompoziciju svjetskog geopolitičkog poretka koji će više biti zasnovan na tvrdoj moći, a manje na sposobnosti da pregovarate“, zaključio je za Rezime sedmice.
(SB)