Zemlje poput Francuske, Njemačke i Španije predvodile su pozive da EU ne isključuje nijednu opciju u odnosima s američkim predsjednikom.

 

 

 

Europska unija pregovara s trgovinskom bazukom u ruci, ali još uvijek ne može odlučiti hoće li povući okidač. Osim pažljivo sastavljene poruke o “proporcionalnom i zajedničkom odgovoru” koju su uputili svi ministri trgovine EU na sastanku u Luksemburgu u ponedjeljak, ključno pitanje – kako odgovoriti na trgovinski napad američkog predsjednika Donalda Trumpa – prijeti narušavanjem ionako krhke kohezije unutar Unije.

 

 

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, govoreći u Bruxellesu upravo u vrijeme završetka ministarskog sastanka, jasno je poručila da EU želi prvo pregovarati. Blok nudi carinsku shemu “nula za nula” za industrijske proizvode, što, među ostalim, uključuje automobile, lijekove, hemikalije, plastiku i mašine.

 

 

To je mrkva. I to je poprilično lako ponuditi jer su transatlantske industrijske carine tradicionalno bile niske. Što se tiče batine, EU želi stvoriti dojam da pregovara iz pozicije snage, istovremeno se nadajući da će finansijska previranja na tržištima, izazvana Trumpovim carinskim udarom, oslabiti njegovu želju za borbom.

 

 

Trumpove carine su vrsta ekonomskog nasilništva

 

 

No europske su prijestolnice podijeljene oko toga koju tačno batinu trebaju koristiti. Instrument protiv ekonomske prisile (Anti-Coercion Instrument/ACI), svojevrsna nuklearna opcija koja još nije aktivirana, dao bi izvršnoj vlasti EU moć da udari na američke uslužne industrije kao što su tehnološke kompanije i bankarstvo.

 

 

Trumpove carine – koje bi pogodile izvoz iz EU vrijedan 380 milijardi eura – upravo su vrsta ekonomskog nasilništva koju je EU imala na umu kad je osmišljavala ACI, piše Politico.No samo zato što je njegova “recipročna carina” od 20 posto na svu robu iz EU pred vratima (zajedno s već uvedenim carinama od 25 posto na čelik, aluminij i automobile), to ne znači da je blok od 27 zemalja spreman aktivirati svoju bazuku. Učiniti to, kako je jedan ministar rekao, značilo bi da je Unija ušla u trgovinski rat. Europljani smatraju argumente kojima Trump opravdava carine potpuno pogrešnima – uključujući tvrdnju da porezi na dodanu vrijednost, regulacija tehnologije u EU i fitosanitarni standardi trebaju biti smatrani necarinskim preprekama.

 

 

Vlade članica EU u srijedu će glasati o carinama

 

 

Formula korištena za njihovo izračunavanje jednako je besmislena: prosječna carina EU na industrijsku robu, na primjer, iznosi 1.6 posto.

 

 

Prema internom dokumentu u koji je Politico imao uvid, Europska komisija razmatra nametanje carina do 25 posto na širok spektar američkog izvoza kao odgovor na Trumpove carine na čelik i aluminij. Vlade EU glasat će o ovom planu u srijedu.

 

 

Prema planu, EU bi uvela carinu od 25 posto na široku paletu američkog izvoza, uključujući soju, slatki kukuruz, rižu, bademe, sok od narandže, brusnice, duhan, željezo, čelik, aluminij, određene vrste plovila i vozila, tekstil, određene odjevne predmete te razne vrste kozmetike.

 

 

Ukupni iznos pogođenog američkog izvoza bio bi 22.1 milijardu eura, prema javnim podacima Eurostata iz 2024. godine. To je manje nego što je prvo planirano jer su zemlje EU lobirale za uklanjanje određenih proizvoda – poput bourbon viskija iz Kentuckyja.

 

 

To je bila pobjeda za Francusku, Irsku, Italiju i Španiju. Zemlje poput Francuske, Njemačke i Španije predvodile su pozive da EU ne isključuje nijednu opciju u odnosima s američkim predsjednikom.

 

 

“Potrebno je detaljno pogledati ACI. To su mjere koje idu puno dalje od obične carinske politike. Uključuju digitalne usluge, ali imaju širok spektar instrumenata, mnogo više od običnog digitalnog poreza”, rekao je njemački ministar privrede u odlasku Robert Habeck.

 

 

Njegov španski kolega Carlos Cuerpo složio se s tim: “Instrument protiv ekonomske prisile postoji kako bismo ga koristili ako to budemo smatrali potrebnim. Ali, ponovno, poruka koju bi EU danas trebala poslati trebala bi biti pozitivna. Moramo istražiti upotrebu svih instrumenata koji su nam na raspolaganju. Ne bismo smjeli ništa isključiti.”

 

 

Irska i Italija bile su opreznije oko eskalacije trgovinskih tenzija
Jedan visoki diplomat EU kaže da je Šefčovič, povjerenik za trgovinu EU, kad je napravio brzu anketu o alatima koje bi Bruxelles trebao koristiti, primijetio da je samo nekoliko ministara EU zatražilo da sve opcije budu na stolu – uključujući trgovinsku bazuku.

 

 

“Naravno da je želio testirati jedinstvo članica i alate koji su na raspolaganju. Većina članica izrazila je sklonost protumjerama ako nas se prisili na to”, rekao je visoki diplomat. Napomenuo je da je oko 20 posto zemalja pozvalo izvršnu vlast EU da koristi sve dostupne instrumente, uključujući Instrument protiv ekonomske prisile.

 

 

Konkretno, Irska i Italija – čiji su farmaceutski i vinski sektori posebno ugroženi carinama – bile su opreznije oko eskalacije trgovinskih tenzija s Trumpom. Irski ministar vanjskih poslova i trgovine Simon Harris izrazio je posebnu rezerviranost u vezi s aktivacijom ACI-ja ili usmjeravanjem mjera na američke usluge.

 

 

“Mislim da bi ulazak u taj prostor značio vanrednu eskalaciju u vrijeme kada moramo raditi na smirivanju tenzija. Riječ je o nuklearnoj opciji ako počnete govoriti o korištenju Instrumenta protiv ekonomske prisile”, rekao je Harris, koji u utorak putuje u Washington.

 

 

 

 

Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani otišao je toliko daleko da je predložio odgodu stupanja na snagu europskih protumjera za čelik i aluminij s 15. na 30. aprila. Šire gledano, talijanska premijerka Giorgia Meloni, inače bliska Trumpu, pokazuje znakove kolebanja u nizu pitanja u kojima Unija nastoji pokazati jedinstveni front.

 

 

Ona sljedeće sedmice putuje u Washington, objavio je Corriere della Sera. Kad tako rano u pregovorima izložite svoje najjače trgovinsko oružje, teško ga je povući ako stvari krenu loše, prenosi Index.

 

 

“Naš je odgovor vrlo postepen, ograničen zasad samo na čelik i aluminij”
Europska komisija trebala bi već ove sedmice odlučiti o mogućim kaznama za Apple i Metu zbog kršenja europskih pravila tržišnog natjecanja u digitalnoj sferi. Taj bi potez mogao dodatno rasplamsati trgovinske tenzije između Washingtona i Bruxellesa.

 

 

“U ovoj fazi ne bih ulazio u precizne definicije ili spekulacije o tome kakve bismo instrumente koristili ili kako bismo objasnili razloge za njihovu primjenu”, rekao je Šefčovič u ponedjeljak.

 

 

“Naš je odgovor vrlo postupan, ograničen zasad samo na čelik i aluminij. Istodobno, unatoč našim naporima i otvorenosti, još uvijek nismo vidjeli stvarni angažman koji bi doveo do obostrano prihvatljivog rješenja”, zaključio je povjerenik za trgovinu.

 

(Index)

PROCURIO INTERNI PLAN: Evo kako EU planira odgovoriti na Trumpove carine