Zvaničnu politiku Beograda smatra odgovornom za podsticanje antiustavnog djelovanja iz entiteta RS.
Navršila se 26. godišnjica otkako je parafiran Dejtonski mirovni sporazum u gradu Daytonu, unutar američke vojne baze Wright-Patterson u saveznoj državi Ohio, SAD. Danas svjedočimo otvorenim napadima na državu BiH i njene institucije iz manjeg bh. entiteta. O tome je govorio Sedad Dedić, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.
Dedić naglašava da svako ugrožavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma ujedno predstavlja napad na ustavni poredak BiH.
“Dejtonski mirovni sporazum je na snazi i svako njegovo kršenje predstavlja ujedno i kršenje jednog međunarodnog sporazuma, ali i Ustava BiH. To se može okarakterisati kao djelovanje protiv ustavnog poretka BiH, što predstavlja krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH. Ustav BiH je definisao međunarodnopravni kontinuitet BiH uz novo ustavno uređenje. Prije donošenja Dejtonskog mirovnog sporazuma entitet RS nije postojao. Ustav BiH jasno definiše da su entiteti samo sastavni dijelovi BiH, a ne da su konstituisali BiH, kako se često pokušava zlonamjerno tumačiti”, ističe Dedić.
Najave i aktivnosti političkih predstavnika iz manjeg bh. entiteta na čelu sa Dodikom ocjenjuje neustavnim i neprovodivim.
“Pravna država će uvijek pobijediti. Svi počinioci krivičnih djela moraju biti procesuirani, zajedno sa Dodikom. Takve antidržavne radnje ne mogu odnijeti pobjedu. Zadnja linija odbrane BiH jeste pravna država. Mi moramo da razgovaramo o provođenju presuda međunarodnih sudova, a ne da li se slažemo sa njima ili ne. O njima se ne može pregovarati. Prenos pojedinih nadležnosti sa entiteta na BiH izvršen je u skladu sa sporazumom predstavnika sva tri naroda i uz posredovanje međunarodne zajednice. Stoga je pravno nemoguće realizovati povrat nadležnosti na entitet, posebno zbog toga što bi iste zahtijevale izmjene Ustava RS i Ustava BiH, za što je potrebna dvotrećinska većina. Dodik zna da je to neprovodivo”, pojašnjava Dedić.
O neprocesuiranju takvih djelovanja od strane Tužilaštva BiH Dedić kaže da postoji odgovornost tužilaca.
“Svako nečinjenje koje ide na štetu BiH mora biti procesuirano. To se odnosi i na tužioce koji po službenoj dužnosti ili po osnovu krivičnih prijava imaju obavezu postupanja. Osim toga, OHR ima pravnu obavezu da štiti Dejtonski mirovni sporazum koji je ovakvim radnjama narušen, sve dok se ne ispune uslovi za pristupanje BiH NATO-u i Evropskoj uniji. Tada međunarodna zajednica može reći da je završila posao ovdje. Da je Tužilaštvo pravovremeno procesuiralo svaki napad na pravni poredak BiH, danas ne bismo bili u ovoj situaciji. Zločinci su počinili genocid upravo zato što su predstavnici međunarodne zajednice kalkulisali sa reakcijom”, upozorava Dedić.
Naglašava da postoji i pravna obaveza vojne zaštite mira i stabilnosti BiH od strane NATO-a i EUFOR-a uporedo sa obavezom Tužilaštva BiH, Ustavnog suda BiH i OHR da poduzimaju konkretne korake iz svoje nadležnosti i mandata zbog kojeg su i uspostavljeni.
Zvaničnu politiku Beograda smatra odgovornom za podsticanje antiustavnog djelovanja iz entiteta RS.
“Beograd i Zagreb zloupotrebljavaju komunikaciju sa političkim predstavnicima hrvatskog i srpskog naroda na štetu svih građana BiH. To vodi ka destabilizaciji BiH i njenih institucija. Niko ne treba služiti kao kusur za tuđe interese. Ustav BiH upravo štiti interes svih građana. Rezultat djelovanja zvaničnog Beograda i Zagreba jeste samo šteta po sve nas”, kazao je Dedić za Hayat.
Upitan da ocijeni koje se to konkretno radnje i aktivnosti političkih predstavnika manjeg bh. entiteta mogu krivično sankcionisati, Dedić je rekao da postoji kontinuitet takvih primjera.
“Često se institucije BiH nazivaju zajedničkim, što je neustavan i pogrešan termin. Osim toga, najavljeni povrat nadležnosti na entitet RS značio bi samo formiranje parainstitucija. Oružane snage BiH, SIPA, VSTV, OSA i druge institucije bi i dalje ostale da egzistiraju, a uporedo bismo imali paralelne strukture, što je potpuno neustavno. Važno je insistirati na pravnoj državi. Dodikove aktivnosti štete svim građanima i siguran sam da će to biti sankcionisano već na narednim izborima od strane samih građana. Međunarodna zajednica ima obavezu spriječiti narušavanje mira u srcu Evrope. Imamo određene najave takvih akcija od strane SAD-a i Evropske unije, ukoliko bude potrebe. Očekujemo njihovu reakciju zbog zaštite pravnog poretka i suvereniteta BiH”, poručuje Dedić.
O ulozi Srbije u pomaganju Dodikove antidržavne politike, Dedić ističe da je ona odavno očigledna.
“Nažalost, očito je da se Vučić protivi sankcijama usmjerenim protiv Dodika koji napada pravni poredak BiH. Ta podrška zvaničnog Beograda postoji, nastavljajući kontinuitet negativne uloge i podrške Srbije. To što u 21. stoljeću štiti mural ratnog zločinca i protivi se inkriminisanju negiranja genocida govori da zvanična Srbija mora dosta raditi na svom ozdravljenju”, zaključuje Dedić.
(SB)