Treba pokrenutu tužbu protiv Hrvatske zbog kršenja suvereniteta Bosne i Hercegovine na moru, stav je struke.
Bh. vlasti se ponašaju kao da se to nije dogodilo, upozoravaju, i predlažu snažan odgovor.
Jedan od mogućih, jeste i tužba protiv Hrvatske. Razgraničenje na moru, i dalje ostaje otvoreno pitanje koje opterećuje odnose Sarajeva i Zagreba.
Hrvatska je proglasila suverenitet na pomorskoj teritoriji Bosne i Hercegovine, saglasni su bh. stručnjaci, pozivajući državne vlasti konačno nešo poduzmu.
To bi, kažu u Pomorskom društvu, trebalo podrazumijevati i tužbu pred međunarodnim institucijama, ali ne zbog Pelješkog mosta, nego upravo radi kršenja bh. suvereniteta i teritorijalnog integriteta.
“Ako to postignemo, vidjet ćemo gdje je granica. Po mom mišljenju, dio mosta se nalazi na teritoriji BiH”, kazao je Izet Bajrambašić iz Pomorskog društva BiH.
Neodgovornost domaćih vlasti ogleda se i u tomu što Bosna i Hercegovina nikada nije usvojila Zakon o moru, smatra profesor Mirza Čaušević.
“Nisu povučene normalne polazne linije od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora. Bh. more koje pripada BiH je nezaštićeno, odnosno postoji taj međunarodni spor”, kazao je Čaušević.
Trenutna granica, koja nije utvrđena, povučena je na uštrb Bosne i Hercegovine, suglasni su. Nikada nije proveden Sporazum Tuđman-Izetbegović, iz ‘99., niti je riješeno pitanje Malog i Velikog Školja.
Za razliku od BiH, Hrvatska ima Pomorski zakonik, kojim je reguliran i gospodarski pojas.
“U svome gospodarskom pojasu i u epikontinentalnom pojasu Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju radi istraživanja, iskorištavanja, zaštite, oĉuvanja i unaprjeđivanja prirodnih morskih bogatstava, ukljuĉujući bogatstva na morskome dnu i u morskom podzemlju te radi obavljanja drugih gospodarskih djelatnosti”, stoji u Pomorskom zakoniku.
Geografi ističu da ne bi bilo dobro bazirati se na rješavanje samo jednog graničnog spora.
“Granice treba rješavati kompletno. Drugim riječima, one se trebaju rješavati u cjelini , a ne nikako pojedinačno ili u jednom dijelu pa onda se rješavaju u drugom dijelu, pogotovo ponukani pojedinim voluntarisičkim izjavama pojedinih članova Predsjedništva”, poručio je Muriz Spahić, geograf.
A kolektivni šef države pokušao je pronaći koncenzus o Pelješkom mostu. Nije ga bilo. Milorad Dodik najavio je veto, rasprava se dodatno raspramsala u Narodnoj skupštini. Radovi na mostu, u međuvremenu, ne jenjavaju.