“Problem je što Čović uživa zaštitu u Briselu. Da li će SAD poduzeti išta kada on uživa zaštitu Brisela?

 

 

Oni bi rado poduzeli mjere da je on isključivo neko ko zastupa interese Moskve, nema sumnje da bi SAD to pod hitno sankcionirale. Činjenica je da se sve to dešava sa oklijevanjem. Sve ide sporo”, kaže Hadžidedić.

 

 

Opći izbori u našoj zemlji su raspisani za 2. oktobar. Sredstva za finansiranje izbora nisu omogućena u predviđenom roku, jer je HDZ BiH blokirao njihovo finansiranje.

 

 

Dok s jedne strane premijer Hrvatske Andrej Plenković u Briselu crta mapu BiH kojom ilustruje hrvatsko pitanje, sa druge predsjednik te zemlje Zoran Milanović blokira NATO put Švedske i Finske zbog Izbornog zakona BiH.

 

 

Pitali smo politologa i stručnjaka za međunarodne odnose Zlatka Hadžidedića koji je od pomenute dvojice političara manje zlo za Bosnu i Hercegovinu?

 

 

“Plenković sasvim sigurno svojim djelovanjem postiže više efekata u Briselu. Milanović, uglavnom, postiže kontraefekte za Hrvatsku i na sebe navlači podijum civiliziranog svijeta.

 

 

Međutim, nije problem u tome ko je više, a ko manje zlo i kad su Srbija, ali i Hrvatska u pitanju, ili hrvatski ili srbijanski političari. Naš osnovni problem je što mi u Briselu imamo unutar Evropske komisije ljude koji zagovaraju podjelu BiH po etničkom principu”, kaže politolog Hadžidedić za “Slobodnu Bosnu”.

 

 

On dodaje kako premijer Hrvatske uvijek kuca na otvorena vrata.

 

 

“Ne znači da je Plenković bilo kakav fenomenalni lobista ako mu uspijeva dobiti podršku, naprotiv znači da je tu postoji podrška od početka”, pojašnjava naš sagovornik.

 

 

 

 

Plenković dotjeruje mape koje je Evropa već odavno iscrtala
Politolog Hadžidedić podsjeća da trebamo biti svjesni činjenice da 30 godina od Lisabonske konferencije na ovamo, tadašnja Evropska zajednica, a današnja Evropska unija crta mape. Nisu Milošević i Tuđman prvi crtali mape, prve je crtao lord Carrington.

 

 

“EU je stajala iza crtanja tih mapa. To što su njih dvojica svoje privatne mape crtali je njihova stvar. Činjenica je da se po osnovu mapa iz Lisabona odvijao rat u BiH. Vojne snage su zaposjedale one strane koje su im po Lisabonu bile dodjeljivane, odnosno trojici etničkih lidera, u to vrijeme Radovan Karadžić, Alija Izetbegović i Mate Boban. Ono što je u Lisabonu dodjeljivano njima trojici to su vojne formacije pod njihovom kontrolom zauzimale. Rat se vodio po nacrtima EU. Crtanje mapa dolazi iz Evropske unije. Plenković ne crta mape, on dotjeruje mape koje je Evropa već odavno iscrtala”, naglašava profesor Hadžidedić.

 

 

Administracija u Briselu pristalica ideje podjele BiH

 

Podsjetili smo politologa Hadžidedića na njegovu izjavu od prošle godine u kojoj je za “Slobodnu Bosnu” rekao da je visoki predstavnik “Christian Schmidt došao u BiH da pomogne Draganu Čoviću u realizaciji njegovih planova oko stvaranja trećeg entiteta i da HDZ ostvari trajno mjesto u Predsjedništvu BiH”. Upitali smo ga da li je promijenio mišljenje?

 

 

 

 

“To i dalje tvrdim. Schmidt je pokazao da ne namjerava braniti ustavni poredak BiH, izuzev kada ga natjera ovdašnja javnost ili kada ga neki od evropskih ministara vanjskih poslova koji se ne slažu sa takvom politikom pitaju. Ima država koje ne zagovaraju podjelu BiH”, pojašnjava Hadžidedić.

 

 

On upozorava da naša zemlja generalno ima problem sa administracijom u Briselu, a ne sa Evropskim parlamentom, te dodaje:

 

 

“Administracija u Briselu je od početka pristalica ideje podjele BiH. U svemu tome, Schmidt kada je natjeran on djeluje i to preko volje. Do sada nisam vidio da njegovo djelovanje ima nekih većih učinaka.”

 

 

Visoki predstavnik je u aprilu iskoristio je bonske ovlasti i donio odluku o suspenziji Zakona o nepokretnoj imovini koji je trebao stupiti na snagu u bh. entitetu Republika Srpska.

 

 

“On je tu odluku samo zamrznuo. Schmidt nema namjeru da se suštinski obračuna sa snagama koje razaraju Bosnu i Hercegovinu, već samo odgađa za dalje”, smatra naš sagovornik.

 

 

U Briselu uvijek ima neko ko će štititi Čovića i Dodika

 

 

Glas Amerike, najveća američka državna multi-medijska organizacija, objavila je video koji govori o aktuelnim političkim djelima lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića.

 

 

“Dragan Čović tvrdi da se zalaže za ‘evropske vrijednosti’. Djela Čovića i njegovih političkih podružnica su ipak antidemokratska i proruska. Parlamentarci HDZ BiH su glasali protiv pridruživanja zapadnim sankcijama Rusiji. Time su stavili sebe van evropskih tokova i rame uz rame sa SNSD-om. Sada narušavaju osnovni princip demokratije”, navodi se u videu koji je objavljen na Twitteru.

 

 

“Nije sporno da je Rusija našla neki svoj interes, te da je na liniji pomaganja Srbiji i Hrvatskoj da podijele BiH. Problem je što Čović uživa zaštitu u Briselu. Da li će SAD poduzeti išta kada on uživa zaštitu Brisela? Oni bi rado poduzeli mjere da je on isključivo neko ko zastupa interese Moskve, nema sumnje da bi SAD to pod hitno sankcionirale. Činjenica je da se sve to dešava sa oklijevanjem. Sve ide sporo”, kaže naš sagovornik.

 

 

Politolog Zlatko Hadžidedić kaže da lider HDZ-a BiH uživa nečiju drugu zaštitu.

 

 

“Moskva tu nalazi svoj interes. Za nas je problem Brisel koji je često na putu Vašingtonu. U načelu Vašington je Balkan prepustio EU. To je osnovni problem da Sjedinjene Američke Države ne mogu odlučnije djelovati jer u Briselu uvijek ima neko ko će štititi Čovića i Dodika, i sve one koji pokušavaju dijeliti Bosnu i Hercegovinu. To je generalno strateško opredjeljenje unutar Evropske komisije da se BiH podijeli i izbriše sa mape”, zaključuje on.

 

 

(Razgovarala: Sanela GOJAK)

 

(SB)

POLITOLOG ZLATKO HADŽIDEDIĆ ZA “SB”: “Unutar Evropske komisije postoje ljudi koji zagovaraju podjelu BiH po etničkom principu, u Briselu uvijek ima neko ko će štititi Čovića i Dodika”