(…) to je 14 ključnih prioriteta i oko toga nema nikakvog pregovaranja i one su uslov za otvaranje pregovora.
Šef delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler govorio je za “O kanal” o prethodnoj godini kao i onim godinama ispred nas.
Ulazimo u Novu godinu. Kakva je bila 2022. godina za BiH iz Vaše perspektive? Šta je moglo i moralo biti bolje?
2022. je bila jedna zahtjevna godina, klasična godina sa dosta uspona i padova, pred kraj se nekako popravilo. Ako se vratimo na početak dosta teška situacija jedna duboka politička kriza i političke blokade. Potom nam se u februaru vratio rat na evropski kontinent – agresijom Rusije na Ukrajinu i to je u cijelosti promijenilo sigurnosnu strukturu Evrope i onda na ljeto se situacija nešto popravila. Vidjeli smo EU koja je itekako imala značajnu ulogu sa pozivom svim političkim liderima u junu koji je rezultirao političkim sporazumom koji je opet utrao put nekim boljim pomacima. Potom izbori, te produženje mandata EUFOR-a, onda vidimo jednu novu dinamiku kada je riječ o formiranju vlasti i evo sada u decembru sjajne vijesti iz Brisela sa kandidatskim statusom BiH.
Kako komentarišete strukturu vlasti nakon Općih izbora iako ona nije na svim nivoima jasna? Mislite li da će izabrani predstavnici više raditi u interesu građana naredne četiri godine?
Rekao bih da svi uslovi postoje, ovaj put imamo mnogo bržu dinamiku nego prije i sami smo svjedoci da vjerovatni koalicioni partneri su osmislili i program rada za nivo BiH i FBiH. Sada je na njima, njihovim sposobnostima i spremnosti da osiguraju rezultate, to građani očekuju i ja vjerujem da će se to desiti.
Kada je u pitanju dodjela kandidatskog statusa za BiH, svjesni smo da je taj momenat više stvar geopolitčkih kretanja, nego zasluge. Vjerujem da se tražene reforme neće na isti način tretirati, postavili ste jasne zadatke?
– Rekao bih da je kombinacija faktora, ima tu i geopolitičkog faktora i agresije Rusije na Ukrajinu. Nekako smo se približili svim svojim partnerima i susjedima, BiH nam je najbliži susjed i sasvim je logično da pokušavamo da imamo malo bržu dinamiku procesa proširenja. Građani očekuju više ali i mi očekujemo mnogo više od vlasti u smislu više rezultata gdje nećemo slušati neke priče već i vidjeti konkretne rezultate i zadaće su jasne, to je 14 ključnih prioriteta i oko toga nema nikakvog pregovaranja i one su uslov za otvaranje pregovora.
Koliko godina ovakvoj BiH treba za pristup EU? Šta mislite, hoćemo li prije u NATO ili u Uniju?
To su intenzivni procesi. Ako pitate zemlje koje su prošle kroz proces proširenja, to je intenzivan proces, hiljade stranica propisa evropskog zakonodavstva koje treba preuzeti u domaće zakonodavstvo.
Nema sumnje da je to korjenita promjena. Ostaje pitanje kako brzo će se odvijati taj proces. Vidjet ćemo u narednim godinama. Nadam se da će domaća vlast iskoristiti ove prilike koje su pružene. Što se tiče članstva u NATO-u, ako pogledate to članstvo i ono u EU, nisu to toliko različiti uslovi. Svi žele stabilnu demokratiju, snažno pravosuđe, vladavinu prava, poštene izborne procese. EU i NATO podjednako ispunjavaju sve uslove.
Pogledajte video:
(SB)