Dok je donosila pitku vodu za svoju porodicu jednog sunčanog, ali hladnog poslijepodneva krajem februara, Margarita Kiriukhina pokušala je zanemariti grmove i udare ruskog granatiranja u blizini.

 

 

U redu, s dva kanistera u ruci, pokušala je razvedriti raspoloženje, zbijajući šale sa susjedima dok su čekali svoj red za vodu. Unatoč užasima koji su zadesili njihov grad nakon što je Rusija napala Ukrajinu, oni su pokušavali živjeti, piše CNN.

 

Odjednom je Kirjukhina začula zvuk zvižduka iznad glave. Nakon što je krajičkom oka nešto ugledala, povikala je da svi siđu. Red se brzo natopio krvlju, zrak je bio ispunjen kricima.

 

Moskva je upravo lansirala jednu od svojih zloglasnih kasetnih raketa Smerch kalibra 300 mm, projektila koji oslobađa 72 komada podmunicije na području veličine nogometnog igrališta, pogodivši Kirjuhinu i njezine susjede.

 

Bujica gelera presjekla je Kirjuhinu nogu, ruku i čelo. Čovjek u blizini izgubio je dva prsta.

 

“Mogla sam osjetiti da su mi noga i kuk puknuli. Ruka mi je pogođena i nisam osjećala glavu”, rekla je Kiriukhina za CNN.

 

Jedan 56-godišnjak je u kolicima prevezen u bolnicu i deset dana je bio hospitaliziran.

 

Video koji je postavljen na društvene mreže prikazuje ženu koja je hrabro lice dok joj je noga krvarila. Nekoliko metara dalje ležalo je odsječeno stopalo. Prema svjedočenju očevidaca, druga je žena napravila podvezu od pseće ogrlice, beznadno, pokušavajući spasiti povrijeđenu ženu.

 

 

 

 

Nisu to bile jedine rakete Smerch ispaljene na Harkov tokom ključnog perioda od 48 sati krajem februara, dok su se ruske trupe borile da zauzmu grad ukrajinskim snagama. Ukrajina nije prvo ratište na kojem su ruske snage rasporedile kasetnu municiju s razornim učinkom na civile.

 

Preživjelima u višegodišnjem građanskom ratu u Siriji, scene u Harkovu odjekuju bezbrojnim drugima koje je izvela Rusija nakon što je intervenirala da pomogne predsjedniku Basharu al-Assadu 2015.

 

Analizom satelitskih snimaka u saradnji s Centrom za informacijsku otpornost (CIR) i istragama na terenu, CNN je identificirao brigadu raketne artiljerije koja je pokrenula napad kasetnom municijom u stambenim četvrtima drugog grada Ukrajine na dan Kiriukhina i njeni susjedi su napadnuti. Ta brigada odgovara direktno istom vojnom vođi general-pukovniku Aleksandru Žuravljovu koji je nadgledao jedno od najbrutalnijih poglavlja sirijskog rata.

 

 

 

 

CNN je pratio 11 raketa Smerch koje su sletjele u Harkov 27. i 28. februara do ruske 79. raketne topničke brigade, sa sjedištem u ruskoj regiji Belgorod.

 

CNN je istražio napade na Harkov od 27. do 28. februara i potvrdio da je 11 lokacija pogođeno kasetnom municijom. Ujedinjeni narodi su krajem marta saopćili da je bilo najmanje dvadesetak napada kasetnom municijom na Ukrajinu od početka invazije.

 

Više vojnih stručnjaka reklo je za CNN da je Žuravljov jedini oficir s ovlastima da naredi raketni napad Smerch u svom okrugu. Kao oružje visoke vrijednosti, potrebno mu je odobrenje od strane starješine.

 

Kremlj i rusko Ministarstvo odbrane nisu odgovorili na CNN-ov zahtjev za komentarom.

 

 

Pouke iz Sirije

 

Žuravljov, 57, dobio je dužnost sovjetskog oficira 1980-ih kada je služio u bivšoj Čehoslovačkoj sa grupom ruskih snaga. Nakon raspada SSSR-a vratio se u Rusiju, u početku služeći u tenkovskim jedinicama.

 

Tri puta raspoređen u Siriju, prvi put je postao komandant ruskih trupa u zemlji tokom svog drugog mandata u julu 2016. Prije nego što je preuzeo dužnost, Moskva je bila zaglibljena u krvavoj borbi za zauzimanje istočnog Alepa koji drže pobunjenici, čime je postao stabilan nastupe protiv oružane opozicije.

 

Žuravljovljevo vodstvo kataliziralo je napad na istočni Alep. Nakon što je preuzeo uzde, ruska vojska je ubrzano pojačala svoje napade na teritorij koji su držali pobunjenici i dovršila opsadu gusto naseljenog grada, zahtijevajući veliki broj žrtava i pokrenuvši taktiku koja je definirala intervenciju Rusije u Sirija: opsjedajte, gladujte, bombardirajte i pokorite se.

 

Njegov period komande također je doživio dramatičan porast dokumentiranih napada kasetnom municijom u Alepu.

 

Prema Centru za dokumentaciju o prekršajima, koji dokumentira kršenja ljudskih prava u Siriji, kasetna municija korištena je 137 puta u Alepu između 10. septembra i 10. oktobra 2016., što je povećanje od 791% u odnosu na prosječan broj napada kasetnom municijom u prethodnih osam mjeseci.

 

Rusko ministarstvo odbrane 2015. godine opovrgnulo je korištenje kasetne municije u Siriji.

 

Bila je to eskalacija na koju su grupe pomoći nastojale privući pozornost svijeta. Tadašnja redateljica Save the Children's u Siriji, Sonia Khush, rekla je u izjavi: “Postoje mala djeca sa svježe amputiranim udovima ili s kugličnim ležajevima ugrađenim u mišićno tkivo zbog upotrebe ovog užasnog i neselektivnog oružja.”

 

U Harkovu, CNN je razgovarao s desetinama očevidaca u nekoliko četvrti na meti 11 raketnih napada Smerch koji su se dogodili 27. i 28. februara.

 

Prisjetili su se smrti i razaranja koje je kasetna municija nanijela njihovom gradu. Ulice su bile prekrivene ranjenima, zapaljenim automobilima i razbijenim staklima. Jedan je očevidac rekao da je samo u njegovoj stambenoj zgradi u jednom raketnom napadu Smerch povrijeđeno do desetak ljudi.

 

“Ne znam šta je to tačno bilo, ali bilo je po cijelom okrugu. Ti mali komadići koji eksplodiraju i šire opasne gelere posvuda”, rekao je Yuriy Braiko, analitičar IT programa koji živi u Harkovu. “Oni stvaraju mnogo sitnih gelera koji upadaju u razna mjesta, prozore i ljude.”

 

Ostaci raketa koje je CNN vidio u Harkovu i tragovi opeklina koje su ostavili projektili otkrili su dolazni smjer napada, koji je CNN pratio do ruske regije Belgorod, blizu granice s Ukrajinom.

 

 

 

 

CNN je posjetio mjesto na kojem su ukrajinski dužnosnici prikupili velike hrpe eksplodiranih i neeksplodiranih ubojnih sredstava. Mark Hiznay, stručnjak za oružje i pomoćnik direktora za oružje za Human Rights Watch, pregledao je slike s stranice i rekao da fotografije pokazuju da su se napadi kasetnom municijom dogodili u razmjerima koji nisu viđeni godinama.

 

“Postoji puno kasetne municije koja se koristi u razmjeru koji je vjerovatno bio veći od onoga što smo vidjeli u južnom Libanonu 2006.”, rekao je Hiznay, misleći na rat između Libanona i Izraela 2006., tokom kojeg je izraelska vojska bacila oko 4 miliona podstreljiva na jugu Libanona, prema Ujedinjenim narodima.

 

“To nije kao u filmovima u kojima vidite projektil prije nego što bomba udari. Odjednom ćete imati 72 komada podmunicije koja će se detonirati”, rekao je Hiznay. “Znači, zato su ljudi doslovno izrezani usred tih stvari. Nemaš puno opekotina. Nemaš povrede od eksplozije. To je samo gadna, krvava fragmentacija.”

 

 

Šta je kasetna municija?

 

Kasetna municija sadrži više eksploziva koji se oslobađaju na površini do veličine nekoliko nogometnih igrališta. Mogu se baciti iz aviona ili lansirati sa zemlje ili mora. Podmunicija se oslobađa u letu i pada na tlo. Mogu se kretati od desetina do mnogo stotina.

 

Dizajnirani su tako da eksplodiraju pri udaru, ali čak trećina to ne čini i ostaju smrtonosna opasnost za civile u godinama koje dolaze.

 

94% zabilježenih žrtava kasetnih bombi su civili, od čega su gotovo 40% djeca.

 

Kasetna municija može se uvelike razlikovati u dizajnu i mjerilu, ova grafika samo ima za cilj objasniti njihovu opću funkciju.

 

Kasetne bombe zabranjene su međunarodnim ugovorom – Konvencijom o kasetnoj municiji iz 2010. – koji zabranjuje korištenje, prijenos, proizvodnju i skladištenje oružja. Ugovor navodi neuspjeh mnogih podmunicija da eksplodiraju pri udaru, ostavljajući opasna ubojita sredstva na poljima i urbanim područjima koja bi mogla ubiti ili osakatiti ljude. Rusija, Ukrajina, Sjedinjene Države i Izrael su među zemljama koje nisu potpisnice sporazuma.

 

Ali napad bilo koje vrste koji neselektivno napada civile, kako CNN-ova istraga na terenu otkriva da se dogodio 27. i 28. februara, čini se ratnim zločinom, prema više intervjuiranih stručnjaka.

 

“Ubistva i bombardiranje civilnog stanovništva, koje nije vojna nužnost niti proporcionalno prijetnji s kojom se suočavaju, protiv su Ženevske konvencije”, rekao je kolega Philip Wasielewski s Instituta za istraživanje vanjske politike.

 

“A na temelju standarda komandne odgovornosti Ženevskih konvencija, general (Žuravljov) je kriv kao i bilo ko drugi u njegovom zapovjednom lancu.”

 

 

‘Rane su iste’

 

Ljekar koji je liječio ratne ranjenike u oba sukoba bio je zapanjen sličnostima. Ljudi su u bolnicu u Harkovu stigli s šrapnelima, oštećenjem kože i mišića, amputacijama, otvorenim prijelomima i traumama glave.

 

Sirijsko-američki ortopedski hirurg dr. Samer Attar, koji je radio u Alepu dok su Žuravljovljeve snage opsjedale grad, otputovao je u Ukrajinu iz svog rodnog grada Chicaga u nadi da će pomoći ukrajinskim ljekarima da se nose s nepoznatom plimom traumatiziranih ratnih ranjenika.

 

Attar je rane koje je liječio u Harkovu i one koje je vidio u Alepu 2016. opisao kao “iste”.

 

“Možete čuti sirene za zračni napad, ali svi su ovdje naučili ostati mirni i postojani i nastaviti dalje”, rekao je. “Nikad ne prestaje vani, a ni posao.”

 

U decembru 2016., pobunjenici koji su se skrivali u istočnom Alepu konačno su se predali, a sirijska vlada i ruske snage ponovno su zauzele teritorij.

 

Završetkom bitke za Alep, Žuravljov je napustio kormilo ruske vojske u Siriji i vratio se u Rusiju. Odlikovan je najvišim počastima ruskom časniku – Heroju Ruske Federacije.

 

Sljedeće je godine dvaput promaknut i postao je komandant Zapadnog vojnog okruga, iste divizije koja je izazvala smrt i razaranje u Harkovu i drugim dijelovima Ukrajine, ubrzo nakon svog trećeg boravka u Siriji 2018.

 

“Rezultati koje je Žuravljov postigao u Siriji bili su upravo onakvi kakvi su Rusi željeli, pa stoga i njegova nagrada vrhunskom medaljom i najvišim pozicijama koje se mogu dobiti”, rekao je ruski vojni stručnjak Wasielewski. “To je ono što je Napoleon rekao: ‘generalova nagrada nije veći šator nego veća zapovijed’.”

 

Žuravljov je kasnije u intervjuu rekao da ga je Sirija naučila o vrijednosti “vojne domišljatosti” i da se lekcije koje su tamo naučile integriraju kao “organska komponenta” cjelokupne ruske vojne obuke.

 

Još jedan ruski general koji je zajedno sa Žuravljovom služio u Siriji, general-pukovnik Aleksej Zavizion, imenovan je Žuravljovljevim zamjenikom u Zapadnom vojnom okrugu istog mjeseca kada je Žuravljov preuzeo svoju sadašnju funkciju. Samo godinu dana prije, Zavizion je navodno vodio grupu separatističkih boraca nakon što su oteli teritorij od ukrajinskih vladinih snaga u najistočnijoj regiji Donbasa, prema ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi.

 

Ukrajinska vojna obavještajna služba također optužuje Zaviziona da stoji iza napada višestrukim raketnim sustavom (MLRS) na civilna područja u regiji Donbas. Ukrajina je 2017. godine optužila Zaviziona za navodne ratne zločine.

 

CNN je svoje nalaze u vezi s dvojicom ruskih generala uporedio s ukrajinskom vojnom obavještajnom službom koja je potvrdila da su optužili muškarce da su odgovorni za očite zločine protiv civila u Harkovu i drugdje.

 

Međunarodna zajednica nije sankcionirala ni Žuravljova ni Zaviziona.

 

 

 

 

“General pukovnik Aleksander Žuravljov trebao je biti sankcioniran za svoje postupke u Siriji”, rekao je za CNN vodeći advokat za ljudska prava u advokatskoj firmi Payne Hicks Beach, Matthew Ingham. “Šteta je što u toj fazi nije bilo snažnijeg odgovora na navodne ratne zločine, jer je to možda od samog početka utjecalo na Putinove ukrajinske strateške proračune.”

 

U međuvremenu, kako se ruska invazija nastavlja već treći mjesec, a ofanziva na istok zemlje jača, bombe padaju na Harkov i veći dio grada je izdubljen iz njegovih stanovnika.

 

Fasade mnogih stambenih zgrada su ogoljene. Stanovnici koji su ostali otjerani su u podzemlje u prostrane logore u sistemu gradske podzemne željeznice.

 

Nakon što se oporavila od raketnog napada Smerch 28. februara, Kirjukhina je pobjegla iz Harkova, nadajući se da će izbrisati “užas ili filmske” scene iz njezina uma.

 

Sada kada je u javnosti, nosi beretku kako bi prikrila ožiljke od svojih rana.

 

“Bila sam dobro raspoložena. Vrijeme je bilo ugodno. Sjalo je sunce. Niko ne bi pomislio da će se takav užas spustiti u samo nekoliko sekundi”, rekla je.

 

“Od srca i duše želimo kaznu za ove zločine. Nekako će pravda pobijediti. Ali vjerovatno ne uskoro.”

Objavljeni zastrašujući dokazi: Ruski general koji je sijao strah i smrt u Siriji, sad je svoje krvave metode prebacio u Ukrajinu