Ugledni britanski list The Guardian još jednom je objavio veliki članak u kojem se osvrće na brutalnost hrvatske policije u postupanju s migrantima na granici s BiH.
Članak počinje uvodom kako se saveznici trude evakuirati hiljade ljudi iz Afganistana, dok u isto vrijeme Hrvatska tjera one koji su ranije pobjegli iz Afganistana u strahu od talibanske strahovlade, a policajci ih nerijetko i pljačkaju te ih potiskuju da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, odakle su ilegalno ušli u Hrvatsku.
Guardianovi novinari prikupili su svjedočanstva brojnih migranata koji tvrde da imaju neugodna iskustva s hrvatskom policijom, a objavili su i “ekskluzivni izvještaj” Danskog vijeća za izbjeglice u kojem se navodi da je samo u razdoblju od 16. do 29. augusta zabilježeno 60 ilegalnih “pushbackova” migranata iz Afganistana koji su se pokušavali dočepati Evropske unije. Kako navodi list, svaki takav postupak policije je kršenje Deklaracije o ljudskim pravima, Ženevske konvencije te evropskih propisa, jer se nikome ne smije oduzeti pravo na zakonsku proceduru pri traženju azila.
Navodni prekršaji dogodili su se nakon pada Afganistana u ruke talibana, u vrijeme dok su se, kako piše list, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Španija, Italija i druge zemlje borile kako spasiti što više ugroženih Afganistanaca.
Afganistanci tvrde kako ih je hrvatska policija brutalno napala i ponižavala te da im je namjerno uništavana oprema poput mobilnih telefona. Većina ih je, ističe Guardian, bila maloljetna, a htjeli su zatražiti azil, no to im, kažu, nije dozvoljeno.
“Dvanaest puta smo otjerani s hrvatske granice. Policija nam je ukrala novac i mobitele. Zadnji puta smo otjerani u noći između 20. i 21. augusta. Afganistan je pao u ruke talibana, a mi bježimo već gotovo pet godina i umorni smo”, rekao je 25-godišnji Zihaul al-Haqq koji je sa suprugom Malikom iz Afganistana izbjegao još 2016.
List ističe kako su Afganistanci trenutno najčešći migranti na takozvanoj balkanskoj ruti koja kroz Bugarsku i Sjevernu Makedoniju, preko Srbije, BiH i Hrvatske te Slovenije, vodi do Italije pa dalje u EU.
Na putu je i 18-godišnji Abbas koji je iz Ghaznija pobjegao još 2018.
“Talibani su mi tada pobili porodicu. Ne mogu se vratiti, zapeo sam ovdje u Bosni. Prije sedmicu dana hrvatski su me policajci zaustavili kod Rijeke. Pretukli su me i ukrali mi mobitel, a onda me protjerali u Bosnu”, požalio se mladić.
Optužbe na račun ponašanja hrvatskih policajaca prema migrantima nisu novost. Organizacije godinama upozoravaju na kršenje pravila, a pojašnjenje je u više sučajeva tražila i Evropska komisija. Guardian podsjeća da su prošlog aprila objavili istraživačku priču o seksualnom zlostavljanju Afganistanke koja je pod prijetnjom nožem navodno bila primorana skinuti odjeću. Iz MUP-a Hrvatske uvijek dolaze oštri demantiji takvih priča te tvrdnje da policija mora štititi državne granice od ilegalnih migracija.
“Imamo iskustvo iz 2015. kada se mnogo migranata predstavilo kao Sirijci, iako to nisu bili, samo da bi dobili povoljniji tretman. Naučili smo lekciju”, kazali su britanskom listu iz Ministarstva.
U međuvremenu, u Bruxellesu se razgovara o tome kako se pripremiti na jednu od najdramatičnijih humanitarnih kriza u novijoj historiji. Vjeruje se da bi pola miliona Afganistanaca moglo pobjeći iz zemlje do kraja godine, a hiljade su već na putu. Mnogi od njih mogli bi završiti na balkanskoj ruti.
Podaci UN-a ukazuju da će među tražiteljima azila na Balkanu uskoro biti daleko više Afganistanaca nego pripadnika bilo koje druge nacije. Turska je izgradila zid, Pakistan ih odbija, nisu dobrodošli u Grčkoj, a ni Hrvatska nije gostoljubiva.
“Zabrinjavajuće je što im se uskraćuje pravo da traže međunarodnu zaštitu”, kažu stručnjaci pozivajući EU da osigura razumne mjere na granicama te da ne onemogućuju migrantima pravo da zatraže zaštitu odnosno azil.
Ipak, profesor s Kraljevskog koledža u Londonu Antonio Gustiozzi smatra kako Evropu treba razumjeti jer je sistem azila proteklih godina rastegnut do krajnjih granica.
“Ako se broj Afganistanaca u našim zemljama poveća, čitav sistem bi se mogao raspasti, ostavljajući ugrožene one kojima je život doista u opasnosti – rekao je.