Nove pošiljke sa Zapada izazvale euforiju u Ukrajini: ‘Ovo oružje je ključ pobjede u ratu!‘

Jedino što ukopanim ukrajinskim snagama može pomoći da se obrane od artiljerijskih napada je – vlastita artiljerija…

 

 

Piše: Ivan Fischer

 

Dok su u prvim danima ruske invazije na Ukrajinu sve zapadne države hitro slale pješačka protutenkovska i protuzračna oružja – defenzivna oružja kojima se mogu služiti i gerilske snage na okupiranom teritoriju – sad je u tijeku nova inicijativa čiji je cilj što prije opskrbiti ukrajinsku vojsku teškom artiljerijom.

 

Sjedinjene Države obećale su poslati barem 90 modernih M777 haubica, a njihovoj su se donaciji pridružili i Kanađani, koji će poslati još četiri, i Australci, koji će poslati još šest.

 

Nizozemska šalje najmodernije samohodne haubice njemačke proizvodnje PzH 2000, koje posjeduju digitalni sustav istodobnog udara s više granata odjednom.

 

 

image

Ilustrativna fotografija M777 haubice

 

 

Najbitniji detalj dostave novih komada teške artiljerije je taj što se Ukrajini dostavljaju topovi u NATO-ovom kalibru 155 milimetara.

 

Ukrajina, koja je na početku sukoba imala oko 2000 artiljerijskih topova raznih vrsta, koristila se haubicama i topovima sovjetskog kalibra od 152 milimetra.

 

Problem je što su u mjesec dana sukoba potrošili više od 100.000 komada streljiva, koje im postaje sve teže nadoknaditi.

 

Iako i druge zemlje istočne Europe koje su se koristile 152-milimetarskim topovima vjerojatno posjeduju još dio zaliha streljiva u tom kalibru, vrlo je vjerojatno kako su već podijelile s Ukrajinom sve što im nije bilo nužno za vlastitu obranu.

 

Nabava novog streljiva posebno je problematična, jer samo još dvije zemlje u svijetu i danas proizvode 152-milimetarsko streljivo – Rusija i Srbija.

 

Zapadne države isprva su Ukrajini slale samo pješačko oružje jer su očekivale kako će se njezina vojska brzo slomiti, da će Rusija zauzeti veći dio Ukrajine i njezinih gradova te da će protutenkovske i protuzračne rakete i dalje služiti organiziranom pokretu otpora.

 

No kako je postalo jasno da ukrajinska vojska može čuvati svoj teritorij, fokus je prešao na oružje koje će joj trebati kako bi mogla dugoročno zaustaviti, pa čak i istisnuti ruske snage sa svojeg teritorija.

 

Upravo će artiljerija tu odigrati ključnu ulogu, pogotovo duž gotovo 500 kilometara duge linije bojišnice na Donbasu, gdje se upravo odvijaju odlučujuće bitke rata u Ukrajini.

 

Ruske snage ovih dana polagano napreduju, ponajviše uz podršku artiljerije, a jedino što ukopanim ukrajinskim snagama može pomoći da se obrane od artiljerijskih napada je – vlastita artiljerija.

 

Andrij Zahorodnjuk, bivši ministar obrane Ukrajine, rekao je za Bloomberg kako je upravo artiljerija bila odlučujuće oružje i u prvim tjednima sukoba.

 

Dok su zapadni mediji i analitičari hvalili Javeline i Stingere te pisali o uspješnosti turskih dronova Bayraktar, ukrajinska se vojska koristila dronovima, primarno kako bi mogla precizno gađati tenkove artiljerijskom paljbom.

 

Slavna fotografija uništene kolone ruskih tenkova nedaleko od Kijeva posljedica je zajedničkog rada malog broja dragovoljaca, koji su onesposobili prvi tenk u koloni i natjerali je da se zaustavi, zajedno s artiljerijskim topovima smještenima pored Kijeva, koji su uz pomoć dronova uspjeli nanišaniti sve tenkove u koloni.

 

“Sve su te male skupine odigrale svoju ulogu, no većinu konvoja uništila je artiljerija”, rekao je Zahorodnjuk, naglasivši da je artiljerija koja sad stiže od Zapada vrlo dobrodošla, no da nije ni izbliza dovoljna za ukrajinsku pobjedu.

 

Iako će novih haubica zasad biti malo, ključno je to što će Ukrajina moći računati na dovoljne količine streljiva, ali i rezervnih dijelova za njih.

 

Dodatna je prednost što gotovo svi zapadni sustavi koji sad kreću prema Ukrajini imaju veći domet od ruske artiljerije, što je ključna prednost u dvoboju topovima.

 

 

<p>Groblje tenkova u Buči</p>

Groblje tenkova u Buči

Nove pošiljke sa Zapada izazvale euforiju u Ukrajini: ‘Ovo oružje je ključ pobjede u ratu!‘

| Foto/Video, Slider, Vijesti |
About The Author
-