NISU BOŠNJACI SAMO MUSLIMANI: Bošnjaci su kao i Albanci, oduvijek, bili narod s nekoliko religija!

Na informativnom portalu „The Bosnia Times“ 25.01.2016. je objavljen članak Džemaludina Latića pod naslovom „KUR’AN I NACIONALNO JEDINSTVO BOŠNJAKA“ http://thebosniatimes.ba/clanak/2806

…za koga se slobodno može reći da je katastrofalan. Naime, dok sam čitao ovaj članak u meni se sa svakim redom javljalo sve veće osjećanja jeda i ogorčenosti … Prije svega Džemaludin Latić miješa pojmove narod i nacija odnosno pravi konfuziju od ovih pojmova nevješto pokušavajući da „objasni“ njihovo značenje premda su pravi poznavaoci ove problematika kao što je npr. prof. dr Senadin Lavić davno valjano objasnili ove pojmove, a kao drugo Džemaludin Latić plasira islamističko tumačenje identiteta Bošnjaka kakvo je plasirano prije dvije decenije u vrijeme dok je bošnjački narod još lutao u nalaženu svog (izvornog) identiteta, a koje je danas napušteno. Naime odavno je preovladao stav da *Bošnjaci nisu samo muslimani već svi koji se osjećaju kao Bošnjaci neovisno o tome koju religiju ispovijedaju i neovisno o tome da li su ateisti ili agnostici.*

_________ piše: Amir Halep l poskok.info

Opštepoznata je historijska činjenica da su Bošnjaci 1918. godine „brisani“ sve do 1993. godine kada je narodno ime Bošnjaci ponovo uvedeno u upotrebu. Ovaj period od 1918. do 1993. koji je trajao 75 godina tj. cijeli jedan ljudski vijek je bila svojevrsna „duga mračna noć“. Bio je to period kada je bošnjački identitet nemilice zatiran i nakažen svim sredstvima te su Bošnjaci kada su poslije dugog vremena stekli slobodu bio potreban jedan period u kome su tražili svoj pravi izvorni identitet. U tome smislu se može npr. shvatiti i razumjeti izjava Alije Isakovića iz 1996. godine „Ima čak i obrazovnih pojedinaca koji misle da se pod termin Bošnjak može podvesti Bošnjak-musliman, Bošnjak-katolik, Bošnjak-pravoslavac.

To su proizvoljnosti, čak štetne proizvoljnosti koje mirišu na neku vrstu bh. unitarizma.

Naši bh. pravoslavci su Srbi, a katolici Hrvati.“ jer je to bio period taj period lutanja kada su Bošnjaci pokušavali da se odrede kao„muslimani Balkana“ tj. kada se (pogrešno) smatralo da su svi muslimani

Balkana Bošnjaci, odnos u blažoj varijanti da su svi muslimani bivše Jugoslavije Bošnjaci.

Ne želim kritikovati ni Aliju Isakovića, a ni ostale koji su u tome periodu lutanja davali ovakve izjave, ali danas kada su Bošnjaci konačno pronašli svoj izvorni identitet sve oni koji danas iznose davno napuštene

pogrešne stavove od prije dvije decenije moramo žesto kritikovati! Da budem do kraja jasan, prije dvije decenije u spomenutom periodu lutanja, je plasirana teza da su Bošnjaci narod islamske vjere i tradicije, nastanjen između rijeke Save i Jadranskog mora te istočne Slavonije i Vardara, ali kao što je već rečeno odavno je preovladao stav da Bošnjaci nisu samo muslimani već svi koji se osjećaju kao Bošnjaci neovisno o tome koju religiju ispovijedaju. Dalje, danas se smatra da Bošnjaci svoju kulturu i tradiciju ne temelje samo i isključivo na islamu već u svim religijama koje su ostavile pečata i traga na bošnjačkom biću.

Narod (etnos) je skupina osoba koje imaju zajedničko porijeklo i zajedničku kulturu pri čemu je jezik naroda najznačajniji element kulture jednog

naroda. Dakle narod je obilježen sa dvije glavne karakteristike, a to su zajedničko porijeklo i zajednički jezik (govor). Da bi narod postao nacija mora imati svoju nacionalnu državu. Drugim riječima rečeno, nacionalnost je drugi naziv za državljanstvo. U tome smislu Bošnjaci iz BiH su narod, a svigrađani BiH neovisno kome narodu pripadaju su pripadnici bosanskohercegovačke nacije.

Potrebno je još ponešto reći o nastojanjima da se Bošnjaci reduciraju na (samo) muslimane. 1862. godine Hrvatska u Bosnu šalje Klementa Božića, a Srbija Teofila Petranovića s ciljem da Bošnjake katolike i pravoslavce nagovore da se na narednom popisu stanovnika po prvi put u historiji Bosne
izjasne kao Hrvati i Srbi. Teofil Petranović je po dolasku u Sarajevo 1862. godine osnovao Društvo za propagandu i uvođenje imena Srbin, prije svegameđu pravoslavnim seljaštvom.

Članovi ovog Društva su izlazili na sarajevske carine gdje su dočekivali seljake i govorili im da oni ne treba da se zovu Bošnjaci nego Srbi. Klement Božić je utemeljio Društvo koje je širilo hrvatsko ime među katolicima iz BiH. Posljedice ovakvih nastojanjasu došle do izražaja upravo početkom 20. stoljeća, a da su Klement Božića i Teofil Petranović valjano odradili svoje nečasne zadaće svjedoče i stihovi Safveta Bašagića iz 1891. godine:

„Znaš Bošnjače, nije davno bilo,
sveg’ mi sv’jeta nema petnaest ljeta, kad u našoj Bosni ponositoj i
junačkoj zemlji Hercegovoj od Trebinja do Brodskijeh vrata nije bilo Srba
ni Hrvata, a danas se kroza svoje hire oba stranca ko u svome šire“.

Očito da je reduciranje Bošnjaka na samo muslimane i nametnuto i podmetnuto Bošnjacima i u tome smislu su odista teško shvatljiva nastojanja pojedinih Bošnjaka da dovrše posao koji su započeli neprijatelji BiH i Bošnjaka. Treba li sve pravoslavce i katolike definitivno „istjerati“ iz bošnjačkog narodnog tijela te postaviti bedeme protiv njihovog ulaska?! Trebaju li se Bošnjaci učahuriti unutar islamskog kulturnog kruga?! Svakome razumnom čovjeku je jasno da ne treba tj. da je potrebno očuvati izvorno bošnjaštvo tj. sačuvati multikonfesionalnost Bošnjaka.

Ovo je potrebno učiniti prvenstveno zbog činjenice da mnogi katolici i pravoslavci svojom genetikom, kulturom i tradicijom pripadaju bošnjačkom narodu te bi bila velika greška tjerati ih iz naroda kome objektivno pripadaju. Ovo nikako ne znači da treba bosanskohercegovačke Srbe i Hrvate konvertovati u Bošnjake, već treba malobrojnim pravoslavcima i katolicima koji se osjećaju kao Bošnjaci omogućiti da ostanu Bošnjaci – ne treba ih tjerati iz bošnjaštva ovakvim člancima koje piše npr. Džemaludin Latić u kojima se tvrdi da je islam vrijednost oko koje se ujedinio bošnjački narod.

Ne treba pisati ni članke sa naslovom „Džamija je prag bošnjaštva“, jer na taj način se zatire izvorni bošnjački narodni identitet i „betonira“ se podjela bošnjačkog naroda po konfesionalnim aršinima koju su producirali neprijatelji BiH. Ne treba mnogo mudrosti da se uoči činjenica da je podjela i uništenje zemlje formalnost nakon što se narod te zemlje podijeli i kada se zatre njegov izvorni identitet. Osnovna vrijednost koja ujedinjuje bošnjački narod jeste njegova kultura i tradicija koja seže do Kulina bana pa i dalje … Bošnjaci imaju svoj jezik, svoje pismo i ponajviše svoj bosanski duh – duh Bosne kojeg Bošnjak nosi sa sobom i kada ide na kraj svijeta!

Bošnjaci se ne smiju porediti sa Srbima i Hrvatima već se trebaju porediti sa Albancima. Hrvatska plemena su u ranom srednjem vijeku pokrstili katolički svećenici tako da su Hrvati prihvatili katoličku vjeru kao svoju narodnu vjeru, a istovremeno Srbe su pokrstili pravoslavni sveštenici te je sukladno tome pravoslavlje narodna vjera Srba. U današnje vrijeme, je glavno sredstvo diferencijacije Hrvata i Srba upravo religija u smislu da su danas katolici „po default-u“ Hrvati, a pravoslavci Srbi. Kada su u pitanju Bošnjaci stvari su znatno složenije, jer su Bošnjaci, poput Albanaca, oduvijek bili narod sa više religija. Bošnjaci, kao i Albanci, imaju muslimane u većini, ali nisu samo i isključivo muslimani.

Džemaludin Latić u svome članku spominje bošnjačku inteligenciju koja je tokom titoističke diktature radila na „denacionalizaciji ovog naroda“ zarad svojih karijera,a nigdje ne spominje današnju bošnjačku turkofilsku islamističku inteligenciju koja opet zarad svojih karijera i zarad materijalnih interesa radi na zatiranju i nakaženju bošnjačkog identiteta. Kako objasniti npr. da u glavnom gradu BiH još nije podignut dostojan spomeniku prvom kralju Bosne Tvrtku I Kotromaniću?! A zapravo je objašnjenje jednostavno – kada čovjek ovim islamistima turkofilima spomeneTvrtka I Kotromanića „k’o da im šamar opališ“ …

Ovi islamisti turkofili su toliko zaslijepljeni idejom „zelenog koridora“ kojom bi se BiH preko Sandžaka povezala sa Kosovom i dalje sa Turskom da nisu ništa učinili na spašavanju Sutorine kao jedinog valjanog izlaza BiH na Jadran … Da ne duljim više, a mogao bih još štošta navesti, stavovi Džemaludina Latića po kojima su Bošnjaci „narod islamske vjere i tradicije“ su stvar prošlosti. Danas je svima jasno da Bošnjaci nisu samo muslimani već svi koji se osjećaju kao Bošnjaci!