Sedmog oktobra 2023. godine, Ittai Marinberg je ujutro spakovao torbu, poljubio suprugu i dvije kćeri na rastanku i krenuo u rat.
Postao je jedan od približno 300.000 mobilisanih izraelskih rezervista, nakon čega je služio 200 dana u tri borbene misije u Gazi. Njegov rat još uvijek nije završen, a očekuje da će biti poslan na neko od bojišta u južnom Libanu, Siriji ili okupiranoj Zapadnoj obali.
„Rečeno nam je da se pripremimo za pet godina intenzivne borbe“, rekla je njegova supruga Chen Arbel Marinberg za Financial Times (FT). Ona je pomogla osnivanje neprofitne organizacije Forum supruga rezervista, koja pruža podršku desetinama hiljada porodica poput njezine.
Kako je Izrael ove sedmice obnovio ofanzivu protiv Hamasa, Ittai i hiljade drugih rezervista u Izraelskim odbrambenim snagama (IDF) sada se suočavaju s mogućnošću povratka u rat. Premijer Benjamin Netanyahu i novi komandant IDF-a, Eyal Zamir, zaprijetili su da će zračnu kampanju u Gazi proširiti novom kopnenom ofanzivom ako Hamas odbije osloboditi više izraelskih talaca.
Zamir je poznat po tome što je još 2021. godine, dok je bio zamjenik načelnika Generalštaba IDF-a, bio protivnik strategije korištenja manjih borbenih jedinica koje bi blisko sarađivale sa zračnim snagama i specijalnim jedinicama. Umjesto toga, tvrdio je da će biti potrebna „kritična masa vojnika“. Nedavno je nagovijestio: „2025. godina će biti godina rata.“
Izrael je u prošlosti vodio kratke i odlučne ratove, između ostalog i kako bi smanjio pritisak na rezerviste koji su pozivani da pojačaju redovnu vojsku. Međutim, kako se ne nazire kraj rata u Gazi, vojni analitičari i rezervisti sve više upozoravaju na osipanje borbenih snaga. Također je primjetno razočaranje politikom Netanyahua i njegove krajnje desničarske vlade, koja odbacuje prekid borbi uprkos pritisku javnosti.
„Prvi put od početka rata postoji mogućnost da se neki rezervisti neće odazvati na dužnost“, rekao je Amos Harel, vojni analitičar za Haaretz.
Istina, IDF je nedavno službeno objavio da „nije bilo drastične promjene u stopama novačenja i da jedinice ispunjavaju svoje misije“. Ipak, nekoliko rezervista koji su razgovarali s Financial Timesom rekli su da, iako je rijetkost da rezervista potpuno napusti svoju jedinicu, sada postoji veća vjerovatnoća da će iz ličnih razloga propustiti poziv na obuku ili operativnu dužnost.
Ankete pokazuju da više od 60% Izraelaca želi da Netanyahu postigne dogovor s Hamasom o vraćanju preostalih talaca, čak i ako to znači okončanje rata. Međutim, premijer, pod pritiskom svojih krajnje desnih političkih saveznika, obećava da neće prestati s borbama dok Hamas ne bude eliminisan.
Prije sadašnjeg rata, rezervisti u IDF-u služili su 30 dana godišnje. Ali od početka sukoba u Gazi, poginulo je više od 800 izraelskih vojnika, a oko 6.000 ih je ranjeno. Neki analitičari tvrde da je stvarni broj ranjenih još veći kada se uzmu u obzir mentalno zdravlje i posttraumatski stresni poremećaj.
U takvoj situaciji, izraelski vojni zvaničnici tvrde da je IDF-u potrebno još 10.000 vojnika, posebno u novoformiranim oklopnim i pješadijskim brigadama, kako bi bolje branio granice Izraela i održavao tampon-zone, poput one na sjeveru Sirije.
Dodatni izazov u proširenju vojske dolazi iz ideološko-religijskih sukoba, konkretno iz pitanja treba li regrutovati mlade ultraortodoksne (Haredi) Jevreje. Ultraortodoksni Jevreji, koji čine oko 14% izraelskog stanovništva, od osnivanja Izraela bili su izuzeti od vojne službe. Vrhovni sud je taj izuzetak proglasio neustavnim, a velika većina izraelske javnosti traži da i oni služe vojni rok.
Međutim, Netanyahu, čija koalicija zavisi od podrške ultraortodoksnih stranaka, jasno je stavio do znanja da njegova vlada ne planira prisilno regrutovati Haredije.
(Raport)