NEKADAŠNJA MUSOLINIJEVA PRISTALICA: Ko je Giorgia Meloni, desničarka koja bi mogla postati prva žena na čelu Italije

Stranka Braća Italije, koju predvodi nekadašnja Musolinijeva pristalica Giorgia Meloni, vodi prema istraživanju javnog mnijenja i izgleda da će preuzeti dužnost u koaliciji sa krajnje desničarskom Ligom i strankama Forza Italia Silvija Berlusconija.

U Italiji su danas parlamentarni izbori za koje se očekuje da će uspostaviti prvu vladu u zemlji koju vodi krajnja desnica nakon Drugog svjetskog rata, dovodeći euroskeptične populiste u srce Evrope, a glavna favoritkinja za poziciju premijerke je Giorgia Meloni.

Stranka Braća Italije, koju predvodi nekadašnja Musolinijeva pristalica Giorgia Meloni, vodi prema istraživanju javnog mnijenja i izgleda da će preuzeti dužnost u koaliciji sa krajnje desničarskom Ligom i strankama Forza Italia Silvija Berlusconija.

Meloni, koja je vodila kampanju pod kontrovernim sloganom koji su koristi i fašisti – “Bog, zemlja i porodica” – nada se da će postati prva žena premijerka Italije.

Glasanje je počelo jutros, biračka mjesta se zatvaraju u 21 sat, a tamošnji mediji izvjestili su kako su glasači stajali u redovima i prije samog otvaranja što će reći da je kod Italijana trenutno velika zainteresovanost za promjenom vlast.

Italija bi mogla dobiti prvu premijerku u historiji

Trenutno najveći favorit da preuzme mjesto predsjednice vlade, sudeći prema anketama, jeste Giorgia Meloni, koja će – ukoliko osvoji najveći broj glasova, odmah po dolasku na čelo vlade – susreti se sa brojnim problemima od energetske krize, inflacije i sl.

S druge strane, iz Brisela pomno prate glasanje i situaciju prvenstveno zbog zabrinutosti da bi Italija – jedna od osnivačica Evropske unije – mogla biti članica koja je oštro skrenula udesno manje od dvije sedmice nakon što je krajnja desnica postigla bolji učinak na izborima u Švedskoj.

Meloni je svoju kampanju posvetila pokušaju da dokaže da je spremna, uprkos tome što njena stranka nikada prije nije bila na vlasti.

Meloni sa svojim koalicionim partnerima tokom protekle preidizborne kampanje (Foto: EPA-EFE)Meloni sa svojim koalicionim partnerima tokom protekle preidizborne kampanje

Njena stranka, koja ima korijene u postfašističkom pokretu koji su osnovale pristalice diktatora Benita Musolinija, na posljednjim izborima 2018. godine dobila je samo četiri posto glasova.

Stranka je osnovana prije deset godina kako bi prenijela duh i naslijeđe ekstremne desnice u Italiji, koja datira još od Italijanskog socijalnog pokreta (MSI), stranke koja se formirala umjesto Nacionalne fašističke partije, koja je zabranjena nakon Drugog svjetskog rata. Sada, samo nekoliko sedmica prije 100. godišnjice Marša na Rim – događaja iz oktobra 1922. koji je Musolinija doveo na vlast, Italija možda ima bivšeg aktivistu MSI za premijerku i vladu ukorijenjenu u fašizmu, opisao je The Atlantic.

Meloni je moderirala svoje stavove tokom godina u politici, međutim, ona i dalje insistira da se njena zemlja mora boriti za svoje nacionalne interese, podržavajući Mađarsku u njenim bitkama s Briselom.

Kako je tekao politički put Giorgie Meloni

“Biti žena i majka” bila je ključna teza za politički stav Giorgie Meloni, političarke tvrdokorne desnice.

Jednom se kandidovala za gradonačelnicu u sedmom mjesecu trudnoće jer je rekla da su joj moćni ljudi rekli da ne može. U svom najpoznatijem govoru jednom je rekla: “Ja sam žena, ja sam majka”, što je postalo njeno najprepoznatljivije izlaganje. Često s ponosom priča o tome kako je pokrenula stranku Braća Italije i uzdigla se u vrh nacionalne politike bez posebnog tretmana.

Meloni je liderica partije koja ima tvrokorne fašističke korijene (Foto: EPA-EFE)Meloni je liderica partije koja ima tvrokorne fašističke korijene (Foto: EPA-EFE)

Ali koliko god da su aktivisti za ženska prava sretni zbog činjenice da bi žena konačno mogla voditi Italiju, mnogi bi željeli da je to u suštini bilo koja druga žena u Italiji. Oni se plaše da će tvrdo desničarski program Meloni, njen govor o sprečavanju abortusa, suprotstavljanju kvotama i drugim mjerama unazaditi stvar žena.

“To uopće nije dobitak, već, zaista, mogući nazadak sa stanovišta ženskih prava”, rekla je Giorgia Serughetti, koja piše o ženskim pitanjima i predaje političku filozofiju na Univerzitetu Bicocca u Milanu, prenosi također The Atlantic.

(SB)